Mesopotamska umetnost – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 109.165.206.243 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357-Bot |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 2:
[[Datoteka:Bearded man Uruk Louvre AO5718.jpg|thumb|300px|Skulptura iz Uruka- Mesopotamijska umetnost]]
'''Mesopotamska umetnost''' razvija se paralelno sa razvojem [[Egipat|Egipta]], i ne zna se koja je kultura starija, druga istorijska civilizacija se rađala na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]], postepeno napuštajući [[neolit]]sko društvo. Između 3500. i 3000. g.pne. u dolini [[Tigar (reka)|Tigra]] i [[Eufrat]]a, na teritoriji današnjeg [[Irak
== Istorija i glavne karakteristike ==
'''Mesopotamija''' je reč grčkog porekla. Stanovnici su Sumeri- azijski narod na jugu, Akadi narod semitskog porekla na severu. U religiji veliku ulogu igra priča o potopu a koji svakako ima i istorijsku podlogu i zna se da je na kraju Džemedetnarskog perioda bio ceo red potopa i otuda priča i mit. Na ovom području su se razvijale kulture Sumerska, zatim Akadska pa Vavilonska i Asirska.
'''Sumersko Akadska kultura''' (2900.- 1950. pne.) javlja se rano s tim da su neki gradovi najpre u Sumeru imali prednosi i značaj od ostalih. Tako [[Ur]] u I Urskoj dinastiji od 2280.- 1600. pne.
'''Staro Vavilonska kultura''' (1955. pne.- 1725. pne.) i cvat vezan je za kralja, dotle manje poznatog Vavilona Hamurabija (1955.- 1725. pne.) ili prema novim podacima 1729.- 1686. pne. koji je postao glavni grad Elama. U srednjoj i južnoj Vaviloniji u periodu Isu- Larsa traje još tradicionalna Sumersko Akadska kultura. U Isuu su Semiti a u Larsi Elamske dinastije- Larsa je pobedila ali je kasnije izgubila rat sa Vavilonom. No ni Vavilonsko carstvo nije dugog veka i uništeno je najezdom armejskih beduina i zamenjuje je kultura [[Bašiti
'''Asirska kultura''' se datira u 1115.- 612. pne. i ako najstariji spomenici ove kulture sežu u III milenijum i pod uticajem su sumerske umetnosti a kasnije i Vavilona u vremenu njegovog procvata. U vreme političkog procvata [[Tiglatpilers]]a i (1115.- 1093. p.n. e.) i Asurbanipala (668.- 626. pne.) beleži se uspon kulture Asira. Vladari su se oslanjali na snažnu vojsku i vladali su osim međuriječijem i [[Sirija
Asirsku vladavinu su nasledili Novobabilonjani koji su vladali Mesopotamijom, Sirijom, Malom Azijom i Palestinom. Niniva je cvetala naročito u vreme [[Nabukadoneser]]a kada su izgrađeni viseći vrtovi za [[Semiramida
Mesopotamska kultura je bila samonikla, jer nisu imali kontakata sa drugim kulturama i kontinutet nije tako jak kao kod Egipta. Na severu su bili [[Asir
=== Karakteristike u umetnosti ===
Red 22:
=== Epohe u mesopotamskoj istoriji ===
* Sumer (3500 – 2340 godine pne.) glavni grad Uruk
* Akad (2340 – 2180 godine pne.), stapanje Semita sa Sumerima, vladar Sargon i njegovi naslednici, njegov unuk je Naram-Sin
* 2180 – 2125 godine pne., vladaju plemena sa severoistoka
* Novosumersko razdoblje (2125 – 2000 godine pne.), glavni grad Ur, samo je Lagaš bio samostalan grad-država – vladar Gudea
* 2000 – 1000 godine pne., Hiksi i drugi narodi u Mesopotamiji, samo je Vavilon od 1760 – 1600. godine pne. samostalan, osnivač Hamurabi
* Asirija (1000 – 612. godine pne.), od 2000-1500. godine pne. Hititi naseljavaju Anadoliju, a Mitanci Siriju, Asur i SZ Mesopotamiju. 1360 godine pne. Hititi pokoravaju Mitance, te Asirija ponovo stiče samostalnost. 612. godine pne. pad Asirije, dok južni deo države ostaje slobodan – Novi Vavilon
* Novi Vavilon (612 – 539. godine pne.), vladar Navukodonosor, Semiramidini vrtovi
* Persija (osvaja Vavilon 539. godine pne. – do 331 godine pne. kad je osvaja Aleksandar Veliki), dinastija Ahmenida, vladar Kir Veliki
* Persija dinastija Sasanida
== Podela u mesopotamskoj umetnosti ==
# [[Sumerska umetnost]]
# [[Asirska umetnost]]
# [[Persijska umetnost]]
== Literatura ==
# Istorija umetnosti
# Opšta istorija umenosti ĐINA PIKSEL,[[Beograd]][[1974|1974.]]
# Kako prepoznati umetnost,[[Ljubljana]][[1980|1980.]]
# Istorija slikarstva Fernand Hazar,[[Beograd]] [[1973|
{{Zapadna umjetnost}}
|