Manioka – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 18:
[[Datoteka:Manihot esculenta dsc07325.jpg|thumb|lijevo|Gomolj manioke.]]
[[
'''Manioka''' (popularno kasava, ponekad je nazivaju i yucca; lat. Manihot esculenta), južnoamerička biljka porodice [[Mlječike|mlječika]] (Euphorbiaceae), raširena tropskom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Zapadnim Indijama]] (antilska Amerika), gdje [[Indijanci]]ma služi kao sirovina za proivodnju [[hljeb|kruha]] i [[piće|pića]]. Javlja se u dva osnovna tipa, slatku neotrovnu i gorku, otrovnu koja u sebi sadržava [[Cijanovodična kiselina|cijanovodičnu kiselinu]]. Manioka raste u obliku žbunja. Korijen (gomolj) joj je dug do 36 inči (90 cm) i debeo 3 inča (8 cm) iz kojeg Indijanci, nakon naročitog postupka dobivanje brašna i njegove detoksikacije, peku velike okrugle lepinje. U 16. stoljeću trgovci robljem prenesli su je i u [[Afrika|Afriku]].
Red 24:
Manioku Indijanci sade na poljima iskrčenima u džungli, koja zbog iscrpljivanja tla moraju napuštati svake dvije do tri godine. Za pripremu kruha i pića od kasave zadužene su žene. Najvažniji pribor za izradu brašna je [[ribež]] za kasavu <ref>[http://cache.virtualtourist.com/2946322-Travel_Picture-Grating_manioc_in_the_Amazon.jpg vidi sliku]</ref>, čiji su proizvođači poznati još iz davnina Indijanci [[Wai-Wai]]. Sastoji se od prvokutne daske od mekanog drveta, koju izradi muž, nakon čega žena po njenoj površini mora zabiti 5 do 6 tisuća (C. Lévi-Straus; Wai-Wai, str. 53) sitnih komadića oštrog kamena, u unaprijed izbodenu rupicu. Nakon što se u svaku rupicu zabije kamenčić, muž će površinu za ribanje premazati ličilom od [[cinober]]a pomiješanog s biljnom mliječi, kako bi se dodatno učvrstili kamenčići u njemu. Ovi ribeži glavni su izvozni artikl Wai-Waija, i izvor 'bogatstva', nožića i druge tehničke robe, a glavni putnici i trgovci bili su [[Wapisian]] Indijanci (ib.).
[[Datoteka:Iwata kenichi cassava.jpg|thumb|lijevo|manioka]]
Najprije bi se na njima izribalo brašno, nakon čega se prosijava, da bi se otklonili veliki komadi i zatim pakirali u tube pletene poput cijevi koje vise s kose krovne grede kuće <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_tipiti.jpg vidi sliku kako to rade
Sva plemena [[kišna šuma|kišne šume]] koja uzgajaju manioku proizvode od pečenih kruhova i naročita pića koja piju kad se god sjete. Ogromne količine ovog pića koje izaziva snažnu opijenost, troše prilikom različitih svečanosti. Piće se dobiva na taj način što žene žvaču lepinje od farinhe i pljuju u posebne posude u kojima će uz pomoć sline fermentirati. Indijanci Urubu iz istočnog Brazila nazivaju ga [[cauin]], a poznato je i kao cachiri (kaširi). Isti postupak dobivanja ovih fermentiranih pića je i iz kukuruza ([[chicha]]) i drugog bilja koje Indijanci uzgajaju, kao i od [[med]]a, čemu se posvetila bezbrojne mitove brojna plemena Južne Amerike.
| |||