CIA – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: te:కేంద్ర నిఘా సంస్థ |
|||
Red 117:
Bez obzira na takav pogled u njegovo doba SAD troši 6 milijardi dolara godišnje na "obavještajne" agencije,a on sam zapošljava bivše CIA agente Howarda Hunta mlađeg i John McCorda koji kao predsjedničku jedinicu za specijalne zadatke zapošljavaju grupu Kubanaca s Floride također povezanu s CIA. Kada ta specijalna jedinica bude uhvaćena od policije u aferi Watergate Nixon zahtjeva da CIA preuzme odgovornost i kupi šutnju agenata. Richard Helms je taj zahtjev postavljen u junu/lipnju odbio pa je zbog toga nakon reizbora Nixona dobio otkaz 20.11. 1972. godine. U daljnjem razvoju afere Watergate predsjednik Nixon će biti prisiljen dati otkaz,a CIA i njeni postupci (pored ostalog zakonom zabranjeno špijuniranje američkih državljana) se nalaze pod senatskom istragom zbog čega veliki broj dokumenata o "specijalnim akcijama" postao dostupan javnosti. Rješenje neugodne situacije na kraju nalazi predsjednik Ford kada 16. januara 1975. godine zahtjeva od američkih medijama da ne pišu o CIA akcijama jer će reputacije američkih predsjednika biti uništene zbog brojnih ubojstava koja su naredili. Vlasnici "slobodnih", "nezavisnih" medija su to prihvatili
==Promjena politike i stvaranje NEDa==
Specijalne operacija koje se bave rušenjem vlada stranih država i političkim ubojstvima su bile omiljeno oružje američkih predsjednika, ali istovremeno kontroverzno u samoj CIA. Njeni direktori su još od pedesetih godina dvadesetog stoljeća povremeno zahtjevali da se specijalne operacije odvoje od ostatka organizacije zbog negativnog publiciteta koje ona dobiva nakon uspješnih ili neuspješnih političkih promjena. Shvaćanje nužnosti o potrebi promjene politike počinje dolazi do najvažnijih državnih službenika u drugoj polovici sedamdesetih godina kada pored ostalih i sam Henry Kissinger izjavljuje:"Ja ne vidim degradaciju kvalitete obavještajnih analiza, ali imamo drugu situaciju u specijalnim operacijama. Mi ih više ne može raditi".
Ipak prolazi još gotovo desetak godina do nastanka nove politike osnivanjem National Endowment for Democracy (NED) 1983. godine. NED je osnovana kao paradržavna zadudžbina preko koje se šalje novac civilnim organizacijama. Službeni razlog naveden od Ronalda Reagana za stvaranje organizacije je bio:"jačanje demokratskih institucija u svijetu preko civilnih udruga". S druge strane Allen Weinstein prvi predsjednik NEDa će otvoreno reći:"Mnogo od onoga što mi danas radimo je rađeno tajno od CIA prije 25 godina". <ref>[http://www.opendemocracy.net/globalization-institutions_government/colour_revolutions_3196.jsp Democratisation, NGOs and "colour revolutions"]</ref>. Početkom 21 stoljeća NED,a ne CIA je postao instrument koji stoji iza "revolucija" u Ukrajini, Gruziji, Kirgistanu, Libanonu i tako dalje.
== Izvori ==
{{reference}}
{{stub}}
| |||