Razlike između izmjena na stranici "Lord Howe"

Dodano 18 bajtova ,  prije 5 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (pop)
m/м (robot kozmetičke promjene)
Od [[1982.]] godine ovi otoci su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] zbog svoje iznimne ljepote i [[bioraznolikost]]i. God. 2000., osnovan je i Pomorski park Lord Howe, površine 3000.63 km², kojim upravlja Odjel za okoliš i nacionalnu baštinu [[Commonwealth]]a.
 
== Povijest ==
 
Otok je otkrio engleski kapetan [[Henry Lidgbird Ball]] 17. velječe 1788. godine. Prvi doseljenici dolaze tek tijekom 1834. godine. Na osnovu istraživanja zaključeno je kako je do tada otočje bilo nenaseljeno i da nijedan [[Polinezija|polinežanski]] narod nije kročio na otok. Ime je otočje dobilo po prvom admiralu britanske flote lordu [[Richard Howe|Richardu Howeu]], sudioniku [[Američki rat za neovisnost|Američke revolucije]]. Od 1947. godine ustanovljena je redovita brodska linija s Australijom, a od 1974. djeluje i zračna luka na otoku Lord Howe.
 
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Lord Howe Island forest.jpg|mini|<center>[[Kišna šuma]] na otoku]]
Otok ima oblik polumjeseca dužine 10 km i 2 km širine. [[Krajolik]] je brdovit i izgrađen od vulkanskih [[bazalt]]nih stijena i [[kaldera]] od [[vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] koja se dogodila prije oko 6,4 milijuna godina. [[Erozija]] polako guta otok i pretpostavlja se da će biti potpuno potopljen za 200,000 godina<ref>[http://www.lordhoweisland.info/conservation/geo.htm Zemljopis i geologija otoka Lord Howe] na stranicama lordhoweisland.info {{eng oznaka}} Posjećeno 5. travnja 2011.</ref>.
</gallery>
 
== Bioraznolikost ==
[[Datoteka:Providence Petrels Mt Gower.jpg|mini|<center>[[Solanderova burnica]] na planini Gower]]
Koraljni greben otoka Lord Howe, koji se razvio od [[Pleistocen]]a do danas, se uvelike razlikuje od ostalog toplijeg i sjevernijeg grebenja, zbog kruženja toplih i hladnih voda.
Na otoku Lord Howe obitava 129 vrsta autohtonih ptica, ali i neke koje su donijeli ljudi. Ovaj otok je jedino mjesto gdje se razmnožavaju neke vrste kao što je [[Solanderova burnica]], a na otoku se razmnožavaju i: [[Kermadecka burnica]], [[Mesnatonogi zovoj]], [[Crnokrila burnica]], [[Klinastorepi zovoj]], [[Južni mali zovoj]], i [[Crvenorepa tropska ptica]].
 
== Stanovništvo i gospodarstvo ==
 
Stanovništvo otoka Lord Howe čine uglavnom bijeli doseljenici i [[mulati]] ([[Maori]]). Ukupan broj stanovnika je 347 i oni su uglavnom smješteni na sjevernom dijelu otoka. Glavno zanimanje je [[turizam]] koji i donosi najveći prihod. Broj posjetilaca je ograničen i iznosi 400 turista odjednom. Najatraktivniji obli zabave je [[planinarenje]], [[ronjenje]] i posmatranje rijetkih ptica. Manji broj stanovnika se bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]].
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
* Coleman, Neville. (2001). 1001 Nudibranchs - Catalogue of Indo-Pacific Sea Slugs. Author: Springwood. ISBN 09473252550-947325-25-5
* Flannery, Tim. (2006). The Weather Makers - The History and Future Impact of Climate Change. Allen Lane: UK. ISBN 978-0-7137139-999219921-1
* Hutton, Ian (1990). Birds of Lord Howe Island - Past and Present. Author. ISBN 0-646-02638-0.
* Hutton, Ian (1998). The Australian Geographic Book of Lord Howe Island. Australian Geographic. ISBN 1-876276-27-4.
* [http://www.lordhoweisland.info/library/admin.pdf Lord Howe Island: 1788-1988. From Antipodean Isolation to World Heritage]. A Bicentennial Publication. National Library of Australia. ISBN 07316309040-7316-3090-4
 
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Lord Howe Island}}
* [http://lordhoweisland.info/ Lord Howe Island Tourism Association web site - neslužbena stranica otoka Lord Howe] {{eng oznaka}}