Ljudevit Posavski – razlika između verzija

'''Ljudevit Posavski''' bio je [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je od [[810|810.]] do [[823|823.]] godine. Sjedište mu je bilo u [[Sisak|Sisku]]. U „Franačkim ljetopisima“ poznat je kao ''Liudewitus, dux Pannoniae inferioris'' (Ljudevit, knez Donje Panonije). U povijesti je ostao zapamćen po [[Ljudevitov ustanak|ustanku koji je vodio protiv Franaka]].<ref>''Annales regni Francorum'', 818.</ref>

 

Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], carem postaje njegov sin [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]] ([[814|814.]]-[[840|840.]]) koji nije energijom dostizao svoga oca, te su veću moć u carstvu prigrabili velikaši. Među njima je bio i [[Furlanija|furlanski]] [[markgrof]] [[Kadolah]] ([[800|800.]]-[[819|819.]]) koji je sa svojom vojskom prodirao na područje Panonske Hrvatske i ondje pljačkao. Ljudevit stoga [[818|818.]] godine šalje svoje izaslanike caru Ludoviku u [[Heristall]], kako bi se ondje požalili na Kadolahove postupke. No izaslanici se vraćaju bez da su njihovi problemi uzeti u ozbiljnije razmatranje, što Ljudevita potiče na otpor [[Franci]]ma. Tako dolazi i do prvog sukoba, no Kadolah ne postiže nikakav uspjeh, te se vraća u Furlaniju i uskoro umire. U srpnju [[819|819.]] car Ludovik održava Sabor u [[Ingelheim]]u na koji dolaze i izaslanici kneza Ljudevita, kako bi ponudili mir Francima, no car to ne prihvaća.

 

Nakon Sabora u [[Aachen]]u [[820|820.]] godine, na kojem sudjeluje i knez [[Borna]], u proljeće iste godine započinje novi pohod na Ljudevita iz tri smjera: sjeverna franačka vojska iz [[Bavarska|Bavarske]], dolinom [[Dunav]]a, pa preko Drave prodire prema Panonskoj Hrvatskoj; južna vojska iz Furlanije, preko [[Alpe|Alpi]]; treća vojska iz [[Tirol]]a preko [[Koruška|Koruške]]. Prve dvije vojske Ljudevitove su snage zaustavile, prvu na Dravi, a drugu u Alpama. Pred trećom je uzmakao prema Hrvatskoj, što je onda otvorilo put i ostalima. Nakon prodora u područje između [[Sava|Save]] i Drave, Francima ostaje jedino pljačkanje, budući da Ljudevit ondje nije zapodjenuo bitke. Slično se ponovilo i sljedeće godine, [[821|821.]] U listopadu te godine, na Saboru u [[Diedenhofen]]u, franački vojskovođe izvješćuju cara kako se Ljudevit nije htio upustiti u bitku.

 

Tek [[822|822.]] godine Ljudevit napušta [[Sisak]] i bježi pred vojskom koja pristiže iz Furlanije na jug (prije se mislilo da je pobjegao među Srbe, no [[Nada Klaić]] tvrdi da je pobjegao u mjesto [[Srb]]), a sljedeće godine i dalje prema moru, gdje se sklanja kod Ljudemisla, Bornina ujaka. Borna je već [[821|821.]] umro. U „Katalogu knezova i kraljeva Dalmacije i Hrvatske“ spominje se Ljudemisl kao knez (''dux''), a ''Annales Fuledenses'' navodi da je Ljudevit pobjegao knezu Ljudemislu ''in Dalmatas''. Na koncu, [[823|823.]], Ljudemisl pogubljuje Ljudevita.

 

Više prihvaćena teorija, nasuprot onoj Nade Klaić, govori o tome da je Ljudevit pobjegao u Srbiju. Prema ''Annales regni Francorum''u , [[822]]., Ljudevit odlazi iz prijestolnice [[Sisak|Siska]] među [[Srbi|Srbe]] u zapadnu [[Bosna|Bosnu]]. Većina povjesničara teoriju Nade Klaić drži kao neutemeljenu, dok drugi krug povjesničara drži kako Ljudevit uopće nije išao u Srbiju, već u Srb (Nada Klaić), te ubija lokalnog plemića. No, bilo kako bilo, Ljudevit je prema teoriji gdje bježi u Srbiju, bio dobro prihvaćen kod srpskoga vladara, ali, Ljudevit ga prevari tako što ga ubije i nakratko uzme njegovu vlast. Neki vjeruju kako je srpski vladar bio saveznik Francima, te da ga je Ljudevit ubio u strahu od izdaje. Ljudevit šalje obavijest vijeću, javljajući da je spreman prihvatiti vlast franačkog vladara kao vrhovnu.

Ljudevitova vladavina nije bila prihvaćena kod Srba, pa bježi kod Bornina ujaka, Ljudemisla Dalmatinskoga. Ljudemisl je ubio Ljudevita [[823]].

 

 

 

== Izvori ==

 

== Eksterni linkovi ==

* http://lightning.prohosting.com/~hrvati/hr/vladari/boljud.html