Limeni puhački instrumenti – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 1:
'''Limeni duvački instrumenti'''<br />
''it.'' -{Ottoni}- <br />
''nem.'' -{Blechinstrumente}-<br />
''fr.''
''en.'' -{Brass}-<br />
''rus.'' -{duhovыe instrumentы}-
== Dobijanje tonova ==
Grupa [[muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]] (poznati i kao [[aerofoni instrumenti]] od ''gr.'' '''-{αερο}-''' ''vazduh'' i '''-{φονος}-''' ''zvuk'') kod kojih se zvuk proizvodi duvanjem, u većini slučajeva iz usta i pluća svirača. Kod [[drveni duvački instrumenti|drvenih duvača]], otvori duž cevi
[[Datoteka:Alikvoti.jpg|left|Alikvotni tonovi pedalnog tona -{C}-]]
Svaki interval sukcesivnog para tonova se smanjuje u međusobnom rastojanju, pa prema tome dve male terce, između '''5.''' i '''6.''' alikvotnog tona i '''6.''' i '''7.''' nisu iste veličine, odnosno, '''7.''' alikvotni ton je nešto niži. Iz tih razloga svirači limenih duvača izbegavaju taj ton. Istu tendenciju imaju i '''11.''', '''13.''' i '''14.''' ton, ali se oni teže dobijaju na limenim instrumentima, pa se retko i upotrebljavaju. Ove nečistoće u intonaciji se popravljaju drugim sredstvima, npr. usnama, zatim uvlačenjem desne ruke u izlazni otvor (levak, zvono) instrumenta (na [[horna|horni]]) ili malim podešavanjem pokretne cevi-povlačka (na [[trombon
== Mehanizmi kod limenih duvača ==
Svi limeni instrumenti su snabdeveni različitim dodatnim cevima, kojima se po potrebi osnovna cev instrumenta produžava, a samim tim, na produženoj cevi se dobija ceo niz navedenih alikvotnih tonova u nižem zvučanju, jer je snižen i osnovni ton. Sredinom 19. veka, izvođači su imali čitav niz prstenastih ili polukružnih dodataka raznih veličina, koji su se umetali u cev instrumenta i na taj način je instrument koji je davao alikvote jednog osnovnog tona (npr. počevši od tona '''-{C}-''') postajao instrument koji daje novi niz alikvota (npr. počeviši od tona '''-{F}-'''). Početkom 19. veka je doduše pronađen sistem sa tri dodatne cevi, ugrađene u instrument, koje su pomoću mehanizma (ventila) pojedinačno ili kombinovane nadovezivale glavnu cev, pa se na taj način u trenutku dobijala duža cev, a samim tim i niži osnovni ton, ali se ovaj sistem počeo primenjivati mnogo kasnije. Ovaj sistem je shematski prikazan na slici:
[[Datoteka:Ventili.jpg|right|Mehanizam ventila na hornama]]
Na sličan način funkcioniše i sistem povezivanja dodatnih cevi klapnama (ili pistonima) koje pritiskanjem klize u uzdužnoj cilindričnoj cevi. Taj mehanizam se javlja na [[truba|trubi]]. Svi limeni duvači savremene gradnje su snabdeveni ventilima koji im omogućuju da budu izvedeni i ostali hromatski međutonovi. Jedino kod [[trombon
Uglavnom svi instrumenti ove grupe imaju tri ventila ([[tuba]] ima četiri, katkad i pet ventila), koji snižavaju početni ton za '''pola''' stepena, '''ceo''' stepen i '''jedan i po''' stepen. Kombinovanjem ovih ventila, osnovni alikvotni niz se dobija u nižem zvučanju na sledeći način:
{| border="1" cellpadding="2"
|<small>'''Položaj'''<br />([[trombon]])</small>
|<small>'''upotrebljeni ventil'''</small>
|<small>'''dobijeni alikvotni niz'''</small>
Red 56:
|}
Ovim mogućnostima odgovara sedam položaja izvlačenja pokretne cevi na [[trombon
Ovaj način proizvođenja tonova (ovde izložen malo duže da bi se prikazala težina dobijanja tona kod limenih duvača nego kod drugih instrumenata) ukazuje na osnovni nedostatak limenih duvačkih instrumenata: oni nemaju takve tehničke sposobnosti kao [[gudački instrumenti|gudači]] ili [[drveni duvački instrumenti|drveni duvači]] u izvođenju brzih i dugih pasaža, učestalih veći skokova, širokih i brzih [[arpeđato|arpeđata]] i drugo. Isto tako, vođenje računa o dahu i disanju je ovde mnogo bitnije nego kod [[drveni duvački instrumenti|drvenih duvača]] i pri komponovanju se vodi računa o davanju kraćih fraza i većeg odmora u sviranju. Još jedna pojava je kod ovih duvača izraženija, a to je kondenzovanje vodene pare unutar cevi instrumenta, koja ometa izvođenje tonova i u tu svrhu su limeni duvači opremljeni posebnim otvorima za ispuštanje vlage (osim [[trombon
Najviši zvučni registri u kojima postoje instrumenti drvene duvačke i gudačke sekcije ([[flauta]], [[flauta|pikolo flauta]], [[violina]]) ne postoje u ovoj grupi instrumenata. Njihov obim pokriva raspon od oko pet oktava, uži od raspona kod drugih grupa. Ali, limeni duvači imaju sjajne i svetle tonove, a najpre silinu zvuka, što im daje dinamičku premoć u orkestru. Dinamički vrhunac se ne može zamisliti bez ''-{tutti}-'' (''it.'' svi) akorada limenih duvača koji natkriljuju ostale instrumente.
== Sordina i pokriveni ton ==
Kod limenih instrumenata moguća je promena kvaliteta tona pomoću '''sordine'''. To je umetak kruškastog ili drugog sličnog oblika, napravljen od različitog materijala (aluminijum, drvo, karton i dr.), koji se stavlja u prošireni, levkasti otvor instrumenta, čime se tonovi prigušuju i smanjuje rezonanca. Uglavnom se primenjuje jedna sordina, mada postoji i dvojna sordina. Prigušena boja instrumenta sa sordinom, malo reska i nazalna u zvuku (koja, npr., približava zvuk [[truba|trube]] zvuku [[oboa|oboe]] i [[engleski rog|engleskog roga]], vrlo se često primenjuje u '''''-{[[Dinamika (muzika)|p]]}-''''' kao neki odjek, zvuk iz daljine. Međutim, mogućna je upotreba i u '''''-{[[Dinamika (muzika)|f]]}-''''' kod oštrih, reskih, karakterističnih akcenata i određenih atmosfera. Sordina se najčešće upotrebljava kod [[truba]], manje kod [[horna|horni]] i [[trombon
Sličan, mada manje prigušen ton se dobija i stavljanjem pesnice ili šake u levkasti otvor instrumenta. Taj postupak se primenjuje kod [[horna|horne]] i za korekcije intonacije, jer pesnica desne ruke gurnuta dublje u otvor instrumenta skraćuje cev i time povišava izvedeni ton za čitav polustepen. Zato se na [[horna|horni]], da bi se dobio odrećeni ton prigušen rukom, intonira pola stepena niže. To, međutim, nije slučaj sa ostalim limenim duvačima. Navedeni način dobijanja '''pokrivenog''' tona se koristi kod [[truba|trube]] i [[horna|horne]], a manje je praktičan na [[trombon
== Sastav i veličina limenog duvačkog korpusa ==
Limeni duvački instrumenti koji su najčešći u simfonijskom [[orkestar|orkestru]] su:
* [[horna]] (-{''Corno – Cor.''}-)
* [[truba]] (-{''Tromba – Trb.''}- ili od engleskog -{''Trumpet – Trp.''}-)
* [[trombon]] (-{''Trombono – Trbn.''}- ili od engleskog -{''Trombone – Trb.''}-)
* [[tuba]] (-{''Tuba – Tb.''}-)
Prema dvojnom, trojnom i četvornom sastavu [[drveni duvački instrumenti|drvenih duvača]], u redosledu u [[partitura|partituri]] ispod njih nalazimo sledeću zastupljenost limenih duvača:
* '''[[dvojni sastav]]'''
** 2-4 -{Cor.}-
** 2 -{Trb.}-
** 2-3 -{Trbn.}-
** (1 -{Tb.}-)
* '''[[trojni sastav]]''' (najčešći sastav)
** 4 -{Cor.}-
** 3 (ređe 2) -{Trb.}-
** 3 -{Trbn.}-
** 1 Tb.
* '''[[četvorni sastav]]'''
** 6-8 -{Cor.}-
** 4 -{Trb.}-
** 3-4 -{Trbn.}-
** 1 -{Tb.}-
{{Commonscat|Brass instruments}}
Red 97:
* [[Podela muzičkih instrumenata]]
{{Instrumentalista}}
[[Kategorija:Limeni puhački instrumenti]]
|