LibreOffice – razlika između verzija

Inačica LibreOffice 3.3 je preuzeta preko 1,3 milijuna puta.<ref>http://blog.documentfoundation.org/2011/03/28/six-months-of-freedom-and-community/</ref> Predinstaliran je kao uobičajeni programski paket za uredsku obradu, na [[operativni sistem|operacijskim sustavima]] [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu]],<ref>http://www.ubuntu.com/ubuntu/features/office-applications</ref> [[OpenSUSE]],<ref>http://news.opensuse.org/2011/03/07/opensuse-11-4-will-be-first-to-roll-out-with-libreoffice/</ref> [[Linux Mint]],<ref>http://www.h-online.com/open/news/item/Linux-Mint-11-Katya-released-1250921.html</ref> i [[Fedora]]<ref>http://fedoraproject.org/wiki/Features/LibreOffice</ref>.

 

Sve komponente paketa LibreOffice su potpunu iste kao i one u OpenOffice.org, ali s drugim obilježjima.

* '''LibreOffice Writer''' je program namijenjen obradi teksta, najsličniji programima [[Microsoft Word]] ili [[WordPerfect]]. Također se može koristiti kao [[WYSIWYG]] uređivač.<ref>http://en.wikipedia.org/wiki/The_Document_Foundation</ref>

* '''LibreOffice Calc''' je program namijenjen izradi tabličnih proračuna, te služi za rješavanje problema matematičkoga tipa (troškovnici, računi). Najsličniji je programima [[Microsoft Excel]] i [[Lotus 1-2-3]], sa ponekim jedinstvenim značajkama.<ref>http://www.libreoffice.org/features/calc/</ref>

 

 

* '''LibreOffice Base''' je program za upravljanje relacijskim bazama podataka, koji je pružen kao alternativa programu [[Microsoft Access]]. Kao i Access, može se koristiti sa sljedećim bazama podataka: Access databases (JET), [[ODBC]], i [[MySQL]] ili PostgreSQL.<ref>http://en.wikipedia.org/wiki/The_Document_Foundation</ref><ref>http://www.libreoffice.org/features/base/</ref>

* '''LibreOffice Math''' je poseban program, dizajniran za kreiranje i uređivanje matematičkih formula. Program koristi varijantu [[XML|XML-a]], prethodno definiranu u OpenOffice.org programskom paketu. Formule se mogu izravno unositi u programe ''LibreOffice'' paketa kao što su ''Writer'' i ''Calc''.<ref>http://www.libreoffice.org/features/math/</ref>

 

[[28. 9.|28. rujna]] [[2010|2010.]], nekoliko članova koji su radili na projektu [[OpenOffice.org]] je pokrenulo novu grupu pod nazivom "Zaklada Dokumenata" (engl. ''The Document Foundation''). Zaklada dokumenata je napravila LibreOffice kao novi projekt umjesto starog OpenOffice.org, zbog zabrinosti da će tvrtka [[Oracle Corporation]] ili prekinuti projekt OpenOffice.org, ili će staviti određena ograničenja na njegovu [[open-source]] platformu (kao što su uradili projektu [[OpenSolaris]]).

 

Kao rezultat prebacivanja projekta sa OpenOffice.org na LibreOffice te smanjenog broja programera, [[Oracle Corporation|Oracle]] je u travnju 2011. godine, objavio da će prestati sa komercijalnim razvijanjem OpenOffice.org.<ref>http://arstechnica.com/open-source/news/2011/04/oracle-gives-up-on-ooo-after-community-forks-the-project.ars</ref>

 

[[Datoteka:LibreOffice_Impress_3.3.png|mini|Impress u LibreOffice-u 3.3.0]]

LibreOffice 3.3.0 Beta 1, koja je bila bazirana na beta inačici [[OpenOffice.org]]-a 3.3, bila je dostupna 28. rujna 2010. - dana kada je "Zaklada Dokumenata" službeno objavila svoj rad. Prva stabilna inačica 3.3, je objavljena 25. sječnja 2011.<ref>http://blog.documentfoundation.org/2011/01/25/the-document-foundation-launches-libreoffice-3-3/</ref> Pošto je Zaklada Dokumenata i većina programera primjetila da će se LibreOffice izravno nadovezivati na OpenOffice, odlučili su da nastave sa već zadatom numeracijom.

* Ikone dokumenata kodirani po bojama.

 

Kao još jedno veće izdanje predhodeći inačicu 3.3, ova inačica je objavljena 3. lipnja 2011. godine.<ref>http://wiki.documentfoundation.org/ReleasePlan</ref> Iako je završena, inačica 3.4 kao što je to i objavljeno na LibreOffice web stranici, je odgovarajuća za ranije usvajače. Samim tim, da je inačica 3.3.2 najbolja za ostale. Jedini razlog tomu, jest što inačica 3.4 ima poznatih problema sa kompatibilnošću sa [[Microsoft Office]]om.<ref>http://www.libreoffice.org/download/release-notes/#LO340</ref> Nove značajke i poboljšanja uključuju:<ref>http://wiki.documentfoundation.org/ReleaseNotes/3.4</ref>

 

* Nekoliko tisuća linija koda na njemačkom jeziku je prevedeno na engleski i preko pet tisuća "dead" koda je uklonjeno iz programa Writer, Calc i Impress.<ref>http://blog.documentfoundation.org/2011/06/03/the-document-foundation-announces-libreoffice-3-4-0/</ref>

 

LibreOffice može i uvesti i izvesti razne formate datoteka<ref>http://www.libreoffice.org/features/</ref>; iako je izvorna vrsta koju LibreOffice kreira u [[OpenDocument|OpenDocument Formatu]]. Formati koju su podržani (za čitanje i pisanje) uključuju i one od strane [[Microsoft Office]]a, kao i novije [[Office Open XML]] formate koje se koriste od [[Microsoft Office 2007]] sa nastavcima .docx, .pptx i .xlsx. Pored toga, LibreOffice također podržava i starije Microsoft Office formate tj. .doc, .ppt i .xls. LibreOffice još može spremiti datoteke u [[Rich Text File|RTF]] i [[OpenOffice.org]] [[XML]] formatu. Mogu se zaštiti XLS datoteke s lozinkom, iako pošto ima samo osnovno zaključavanje nije veoma kompatibilan (recimo sa programom [[Gnumeric]]).

 

Izvoženje može biti obavljeno i u formatima koji nisu dostupni za uređivanje, što znači da se svaki dokument može izvesti kao .PDF datoteka. Svaka prezentacija se može izvesti kao .SWF datoteka. Možete uvesti i dokumente koji su ograničeni na samo čitanje (read-only).

 

{{izvori|2}}

 

{{Commonscat}}