Lavov – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 127:
== Geografske karakteristike ==
''Lavov'' leži na rijeci [[Poltva|Poltvi]], udaljen oko 80 km od [[poljska|poljske]] granice. U brdovitom Rostočju Grad je smješten na prijelazu brdovitog Rostočja u nizinu Pobužja. Dobar dio grada smjestio se na brežuljcima, prosječne nadmorske visine 289 m, nad kojima dominira vrh Vysokyj Zamok (409 m).
== Historija ==
[[Datoteka:Lwów - Rynek 01.JPG|thumb|left|260px|<center>Trg Rinok (Ploshcha Rynok)]]
''Lavov'' je osnovao sredinom [[13. vijek]]a galicijski [[knez]] [[Danilo Romanovič Galickij|Danilo Romanovič]] kao [[Fortifikacija|utvrdu]], ali je ubrzo postao važni trgovački centar. Grad je zbog svog položaja, kao dominantne točke na putu istok zapad i kontrole prolaza preko [[Karpati|Karpata]] imao neobičnu burnu prošlost. Grad su osvojili [[Poljaci]] - [[1349]]. pa [[Kozaci]] [[1648]]. i [[Šveđani]] [[1704]]. <ref name=brit/>
 
Nakon [[Prva podjela Poljske|Prve podjele Poljske]] od [[1772]]. grad je pod vlašću [[Habsburg]]ovaca. Za njihove uprave postao je glavni grad pokrajine [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]].<ref name=brit/> Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je okupirala vojska [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] od septembra [[1914]]. do juna [[1915]]. kad su grad ponovno preuzele snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Na kraju rata [[1918]]. nakon sloma Habsburške monarhije, lokalno ukrajinsko stanovništvo proglasilo je Lavov glavnim gradom svoje kratkotrajne [[Zapadno-ukrajinska Narodna Republika|Zapadnoukrajinske narodne republike]]<ref name=brit/>, ali su poljske trupe ubrzo zauzele grad i preuzele kontrolu i nad tim dijelom Galicije do kraja [[1919]].
[[Datoteka:KolumnaMickiewicza.jpg|thumb|left|200px|<center>Spomenik poljskom pjesniku Adamu Mickiewiczu u centru Lavova]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nakon [[treći rajh|njemačkog]] napada na [[Poljska|Poljsku]] [[1939]]. grad su zauzele jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]], prema dogovoru [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Ribbentrop-Molotov]]. <ref name=brit/>Nakon što je [[Adolf Hitler|Hitler]] napao [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]], grad su zauzele trupe [[treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht]]a i držale ga pod okupacijom do [[1944]]. Za njihove vlasti najveći dio brojne [[jevreji|židovske]] zajednice, deportiran je u [[Koncentracioni logor|koncentracijske logore]] i pobijen.
Red 140:
[[Datoteka:Lwów - Pl. Pokoju 01.JPG|thumb|right|260px|<center>Centar grada]]
 
== Lavov kao grad svjetske baštine ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Historijsko središte Lavova
Red 154:
Historijsko središte ''Lavova'' uvršteno je [[1998.]] na [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]] kao izvanredan primjer spoja arhitektonskih i umjetničkih tradicija [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] s [[Italija|talijanskim]] i [[nemačka|njemačkim]] uticajima. Ali i zbog ostavštine koju su ostavile brojne etničke skupine koje su, privučene u grad njegovim progresom, izgradile vlastite kvartove unutar grada, koji su još uvijek onakvi kakvi su bili.
 
Centar grada ima i brojne [[gotika|gotičke]] građevine iz [[13. vijek]]a, kad je grad osnovan. Nakon velikog požara koji je poharao grad u [[16. vijek]]u, grade se brojne [[renesansa|renesansne]] i [[barok|barokne]]ne građevine. Gradom ipak dominiraju [[neoklasicizam|neoklasicističke]] i [[secesija|secesijske]] građevine sa kraja [[19. vijek|19.]] i početka [[20. vijek]]a kad je izgrađeno najviše reprezentativnih palača; Muzej Lubomirscy (1827.), Knjižnica Bawarowski (1857.), Teatar Skarbek (1842.), Opera (1913.).
 
== Poznati stanovnici ==
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Sholem Aleichem]], židovski dramaturg koji je pisao na [[jidiš]]u
* [[Bohdan-Ihor Antonych]], pjesnik
* [[Muhammad Asad]], književnik
* [[Emanuel Ax]], pijanist
* [[Stefan Banach]], matematičar
* [[Jurij Bašmet]], svirač viole
* [[Alexander Beliavsky]], šahist
* [[Michał Boym|Michał Piotr Boym]], propovjednik, sinolog, prevoditelj, diplomat, botaničar, filolog, biolog i liječnik
* [[Salomon Buber|Solomon Buber]] (1827.–1906.), bankar, filiozof i književnik
* [[Ludwik Fleck]], poljski liječnik i biolog
* [[Ivan Franko]], književnik, filozof
||
* [[Aleksander Fredro]], pjesnik i dramaturg
* [[Leo Fuchs]], glumac
* [[Maurice Goldhaber]], liječnik
* [[Zbigniew Herbert]], pjesnik i književnik
* [[Volodymyr Ivasyuk|Volodymyr Ivasiuk]], kompozitor
* [[Faina Kirschenbaum]], [[Izrael]]ski političar [http://www.jrtelegraph.com/2010/07/faina-kirshenbaum-israels-ambassador-to-ukraine.html]
* [[Filaret Kolessa]], etnograf i kompozitor
* [[Maria Konopnicka]], pjesnik i književnik
* [[Solomiya Krushelnytska]], operni pjevač
* [[Les Kurbas]], glumac i redatelj
||
* [[Stanisław Lem]], književnik
* [[Alfred James Lotka]], [[sjedinjene Američke Države|američki]] matematičar i kemičar, rođen u Lavovu
* [[Stanyslav Lyudkevych|Stanislav Liudkevych]],
* [[Oleh Luzhny]], bivši nogometaš
* [[Ludwig von Mises]], ekonomist
* [[Richard von Mises]], matematičar
* [[Franz Xaver Wolfgang Mozart|Franz Xavier Mozart]], kompozitor
* [[Paul Muni]], glumac
* [[Aleksander Myszuga|Oleksander Myshuha]], operni pjevač
* [[Karl Radek]] (1885.–1939.), politički aktivist
* [[Joseph Roth]], književnik
||
* [[Ruslana]] (1973.), pop pjevačica
* [[Leopold von Sacher-Masoch]], književnik
* [[Markiyan Shashkevych]], književnik
* [[Myroslav Skoryk]], kompozitor
* [[Leopold Staff]], pjesnik
* [[Vasyl Stefanyk]], književnik
* [[Adam Ulam]], historianpovjesničar
* [[Stanisław Ulam]], matematičar
* [[Svyatoslav Vakarchuk]], [[rock and Roll|rock glazbenik]]
* [[Gabriela Zapolska]], dramaturškinja i glumica
|}
== Klimatske karakteristike ==
Red 260:
| publisher =Погода и климат}}</ref>
}}
== Gradovi prijatelji ==
Lavov ima ugovore o prijateljsvu i partnerstvu sa slijedećim gradovima;
{| cellpadding="10"
Red 287:
 
== Privreda ==
I današnji ''Lavov'' je kao nekad, važno transportno čvorište, jer se u njemu ukrštava nekoliko željezničkih pravaca. Zbog tog je grad odavno izrastao u snažni industrijski centar, razvijene strojogradnje; [[autobus]]i, poljoprivredni strojevi, viljuškari i bicikli. Postoji i snažna industrija robe široke potrošnje ([[televizor]]i) i tvornice prehrambenih proizvoda. <ref name=brit/>
== Kultura ==
''Lavov'' je bio prijestolnica ukrajinske kulture, u doba [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] iako je tad bio dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], - centar izdavaštva i nacionalnog pokreta centar. Grad ima univerzitet osnovan još [[1661]]. koji je za [[sovjetski Savez|sovjetskog]] režima nazvan po velikom ukrajinskom pjesniku i novinaru Ivanu Franku.<ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/352437/Lviv
| title =''Lviv''
Red 301:
{{reflist}}
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.city-adm.lviv.ua/ Službene stranice grada] {{uk icon}}
* [http://www.lviv.ua/ Turistička stranica grada Lavova] {{en icon}}