Razlike između izmjena na stranici "Lančani prijenos"

Dodano 15 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m/м (robot kozmetičke promjene)
[[Datoteka:Side chain gear.jpg|mini|desno|250px|Lančani prijenos iz 1912.]]
 
'''Lančani prijenos''', slično [[Remenski prijenos|remenskom prijenosu]] sa zupčastim remenom, prijenos [[snaga|snage]] vrši pomoću veze oblikom. Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom ([[trenje]]). Lančani prijenos se upotrebljava tamo gdje je remenski prijenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi [[vratilo|vratila]]. Lančani prijenosi s manjim obuhvatnim kutom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće [[sila|sile]] nego remenski prijenos. Općenito im nije potrebno nikakvo predzatezanje, te prema tome manje opterećuju vratila. Lančani prijenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje, jer se moraju podmazivati, a često ih treba zaštititi protiv utjecaja prašine. [[Lanac|Lanci]] i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice. Dobri su u gradnji transportnih uređaja, u industriji [[Motorno vozilo|motornih vozila]], za [[bicikl]]e i kod poljoprivrednih [[mašina|strojeva]].
 
Vučni ogranak lančanog prijenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani. Kosi položaj prijenosnika je povoljan, dok je okomiti položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici (provjes lanca). Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prijenosnika potrebni zatezni lančanici. Okomiti položaj vratila treba po mogućnosti izbjegavati, jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše. Budući da se i lanci plastično deformiraju, treba predvidjeti mogućnost naknadnog zatezanja, npr. zatezne lančanike ili zatezna vratila. Kao granica dopuštenog provjesa uzima se oko 2% razmaka vratila. Lanci su izloženi [[vibracije|vibracijama]], naročito u pogonu s udarima i kod [[motor s unutrašnjim sagorijevanjem|motora s unutarnjim izgaranjem]], što izaziva nemiran rad. Zbog toga su često potrebni prigušivači titranja. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>
 
== Povijest ==
Najstarija primjena lančanog prijenosa je zabilježena u [[antička Grčka|staroj Grčkoj]], a koristio ga je starogrčki [[inženjer]] Filon iz Bizanta (3. stoljeće pr.Kr.) kod jedne vrste samostrijela, koji se nazivao polibolos. Dva lanca su bila spojena na [[vitlo]] i automatski su napinjali nit samostrijela nakon pucanja. Ipak, prvi koji je osmislio lančani prijenos sličan današnjem je bio [[Leonardo Da Vinci|Leonardo da Vinci]]. <ref> Werner Soedel, Vernard Foley: ''Ancient Catapults'', ''Scientific American'', 1979.</ref>
 
== Vrste lanaca i spojnica (spajanje krajeva lanaca) ==
Kao pogonski lanci upotrebljavaju se, zavisno od opterećenja i obodne brzine, razne vrste '''zglobnih lanaca''', dok '''člankasti lanci''' dolaze u obzir samo za dizanje tereta. Od zglobnih lanaca najčešći su:
* '''Lanci s čeličnim svornjacima''' (DIN 654), rađeni od temper-lijeva, s korakom od 32 do 150 mm, za vlačne sile od 1 500 do 12 000 N. Upotrebljavaju se kod poljoprivrednih strojeva i transportnih uređaja;
Pogonski lanci, osim onih od temper-lijeva, izrađuju se od [[čelik]]a za cementiranje ili čelika za poboljšanje. Trošenje u zglobovima lanca prouzročuje trajnu deformaciju, koja se stalno povećava, a smije da iznosi do 3%.
 
== Lančanici ==
Valjkaste lance i lance s tuljkom može se prikazati kao svornjake nanizane na [[уже|uže]], koji postepeno ulaze u uzubine lančanika. Uzubine moraju biti tako oblikovane da pri dizanju pruženog lanca mogu svornjaci nesmetano izlaziti iz uzubina. Da bi se izjednačile [[Mjerna tolerancija|tolerancije]] i trenje deformacije lanca, potrebno je veliko zaobljenje korijena zuba i velik bočni kut, koji ipak ne smije biti prevelik, da se svornjaci lanca ne bi penjali na bok zuba. Oblik zuba je prema DIN 8196. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/LANCANI%20PRIJENOS%202010%20-%20za%20studente.pdf] "Lančani prijenos", www.riteh.uniri.hr, 1975.</ref>
 
== Podmazivanje ==
Veću trajnost pogonskih lanaca pri većoj brzini, može se postići dobrom zaštitom od prašine i brižljivim podmazivanjem. U tom slučaju može se računati s većim učešćem tekućeg [[trenje|trenja]] umjesto mješovitog. Povoljna pogonska [[temperatura]] lanca je 70 º&nbsp;°C, a za uljnu kupku ili optočno ulje 60 º&nbsp;°C. Ako se te temperature prekorače, mora se predvidjeti [[hlađenje]] ili upotreba maziva otpornog na zagrijavanje (motorno ulje s dodatkom [[grafit]]a ili molibdendisulfida).
 
Ulja za podmazivanje moraju na pogonskoj temperaturi pri podmazivanju u uljnoj kupci ili pri optočnom tlačnom podmazivanju imati [[viskoznost]] 20 do 50 cSt, pri podmazivanju kapanjem 40 do 80 cSt, te pri ručnom podmazivanju 80 do 120 cSt (u ovom slučaju može se podmazivati i teškim uljima ili tekućom mašću). Izvanredan utjecaj na podmazivanje ima stanje maziva. Zanemarivanje dobne izmjene ulja ili zaboravljanje na potrebu naknadnog podmazivanja, može dovesti do onečišćenja maziva ili čak do suhog trenja, a time do većeg trošenja zglobova lanca.