Kserks I – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 39:
'''Kserks (Kserkso) I''' (vladao od [[486. pne.|486.]] – [[465. pne.]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/650720/Xerxes-I ''Xerxes I'' (Britannica)]</ref>) bio je [[Perzijanci|perzijski]] vladar iz [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] koji je vladao [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskom Monarhijom]]. Rodio se [[519. pne.]] kao sin kraljice [[Atosa|Atose]] i velikog kralja [[Darije Veliki|Darija I Velikog]].
 
== Ime i etimologija ==
 
Ime ''Kserks'' ([[engleski|eng.]] Xerxes) je izvedenica [[latinski|latinskog]] i [[grčki|grčkog]] jezika od [[perzijski|perzijske]] riječi ''Hšājāršā''. To ime se spominje u mnogim zapisima na raznim jezicima koji su govoreni diljem velike [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]; na [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Elamski jezik|elamitskom]], [[Akadski jezik|babilonskom]], egipatskom (demotskom), itd. [[Grčki jezik|Grčko]] ime je zabilježeno u [[Herodot]]ovoj ''Historiji'' i [[Diodor sa Sicilije|Diodorovoj]] ''Historijskoj biblioteci''.
Red 70:
[[Datoteka:Xerxes lash sea.JPG|mini|lijevo|175px|Ilustracija legende o Kserksovom „bičevanju mora“]]
 
Okosnica perzijske vojske bili su legendarni [[Perzijski besmrtnici]], sastavljeni od 10.000 vojnika koje se često naziva najkvalitetnijim vojnicima [[Stari vijek|starog vijeka]]. Kserks i [[Mardonije]] napravili su [[pontonski most]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] koji se smatra čudom starovjekovnog inženjerstva, i preko njega prebacili vojsku iz [[Azija|Azije]] u [[Evropa|Evropu]]. Herodot pripovjeda da je prilikom prelaska iz Azije oluja uništila dio mornarice zbog čega je Kserks naredio „bičevanje mora“, a moderni historičari smatraju da se ta grčka legenda temelji na perzijskom postavljanju ogromnih konopa u more koji su kasnije pridržavali pontonski most sastavljen od serije brodova. Dolaskom Perzijanaca na [[Stara Grčka|grčki teritorij]], mnogi grčki polisi poput [[Tesalija|Tesalije]], [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]] i [[Arg (grad)|ArgArga]]a stali su na stranu Perzije koja im je kao federacija jamčila ravnopravnost i sigurnost, te su se priključili savezu protiv hegemonističke [[Atena (polis)|Atene]]. S obzirom na česte oluje koje su uništavale perzijsku mornaricu, Kserks je odlučio prokopati dvokilometarski kanal kroz poluotok [[Brdo Atos|Atos]] kako bi skratio put svojim brodovima. Prilikom dolaska do [[Termopil|Termpilskih vrata]], skupina od 8 – 11 tisuća Grka predvođenih s 2000 [[Sparta]]naca pokušala im se suprostaviti u uskom prolazu [[Termopil]] misleći da perzijska brojčana prednost neće doći do izražaja, no Perzijanci ih pobjeđuju i nastavljaju napredovati prema jugu [[Stara Grčka|Grčke]]. Paralelno kopnenoj bitci, vodila se i pomorska [[Bitka kod Artemizija|bitka kod Artemizija]] u kojoj također pobjeđuju Perzijanci. Nakon [[Bitka kod Termopila|bitke kod Termopila]] grčki historičari stvorili su mnoge mitove o borbi kako bi umanjili sramotu poraza. Ubrzo nakon bitke perzijska vojska dolazi do [[Atena (polis)|Atene]] i [[Eretrija|Eretreje]] te ih na nekarakterističan način perzijskim vladarima spaljuje kao znak odmazde za atensko spaljivanje grada [[Sard]]a na egejskoj obali. Atenjani su pobjedu protiv Perzijanaca ostvarili tek u pomorskoj [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]]<ref>[http://www.livius.org/saa-san/salamis/battle.html ''Bitka kod Salamine'' (Livius.org)]</ref>, kada je [[Temistoklo|Temistoklo]] iskoristio prednosti plitkog i uskog zaljeva u kojem perzijska mornarica nije mogla manevrirati. Čuvši za nerede u perzijskoj federalnoj jedinici [[Babilonija|Babiloniji]], Kserks i vojska odlaze iz Grčke, a kontrolu ostavljaju manjem dijelu vojske i svojim grčkim saveznicima na čelu s [[Mardonije]]m koji su poslije godinu dana Atenjani i Spartanci porazili u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Službeno, rat između Perzijanaca i Grka okončan je [[Kalijin mir|Kalijinim mirom]], 30 godina poslije velikih bitaka.
 
== Kulturni značaj ==
Red 100:
== Popularna kultura ==
 
Kserks je prikazan u mnogim filmovima, najčešće u kontekstu njegove uloge tokom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] odnosno [[Bitka kod Termopila|bitke kod Termopila]] gdje je njegova perzijska vojska ratovala protiv [[Sparta]]naca i drugih grčkih vojnika. U filmu ''[[300 Spartanaca]]'' iz [[1962.]] Kserksa je tumačio [[Englezi|engleski]] glumac [[David Farrar]], dok ga je u [[Frank Miller]]ovom filmu ''[[300]]'' iz [[2007.]] tumačio [[brazil]]ski glumac [[Rodrigo Santoro]]. Potonji film je izazvao velike vrlo kontroverze zbog vrijeđanja perzijske kulture i prikazivanja Perzijanaca kao deformiranih krvožednih barbara, zbog čega su prosvjedovali [[Iran]]ci diljem svijeta. Film prikazuje Kserksa kao ćelavog i gotovo golog, koji nosi samo remen, čizme i ogrtač. Tu su i upadljivi lanci koji vise preko njegove glave, grudi i tijela (pokušaj prikazivanja njegove ''tiranske i sadističke naravi''), te mnogi piercinzi, igle, karike, naušnice, itd. Dugi crni nokti ga pokušavaju prikazati kao zvijer s velikim pandžama, dok ga pak šminka prikazuje kao homoseksualca<ref>[http://www.ghandchi.com/iranscope/Anthology/KavehFarrokh/300/index.htm Dr. Kaveh Farrokh: ''The 300 Movie: Separating Fact from Fiction'']</ref>. Ipak, pravi Kserksov izgled baziran na perzijskih reljefima pokazuje čovjeka s dugom, bujnom i kovrčavom kosom te bradom<ref>[http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis_apadana_n_stairs_relief1.html ''Persepolis: Apadana, North Stairs Relief'' (Livius.org)]</ref>.
 
== Kronologija ==
Red 123:
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Darije I Veliki]]<br />([[522. pne.|522.]] - [[486. pne.]])
|gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]]<br />([[486. pne.|486.]] - [[465. pne.]])<br />____________________ <br />[[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]]<br />([[486. pne.|486.]] - [[465. pne.]])
|nasljednik=[[Artakserks I]]<br />([[465. pne.|465.]] - [[424. pne.]])
}}