Kralješnjaci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 91.150.117.111 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 14:
}}
 
'''Kralježnjaci''' ([[Latinski jezik|lat.]] Vertebrata), često nazvani i '''lubanjci''' (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno [[potkoljeno]] [[svitkovci|svitkovaca]] (Chordata) i obuhvaća [[Razred (taksonomija)|razredrazrede]]e [[kružnouste|kružnoustih]], [[ribe|riba]] [[hrskavičnjače|hrskavičnjača]] i [[koštunjače|koštunjača]], [[vodozemci|vodozemaca]], [[gmazovi|gmazova]], [[ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], ukupno oko 54 000 [[vrsta]].
 
Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća [[bezlubanjci|bezlubanjce]] + [[besčeljusti|besčeljuste]] + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali '''ne''' obuhvaća razred [[sljepulje|sljepulja]] (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za [[takson]] besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz ''kralježnjaci''. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu ''lubanjci''.
* Najveći kralježnjak na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] je [[plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') koji može doseći dužinu čak do 33 [[metar|m]] i težinu do 200 [[tona|t]].
* Od 2005. riba ''[[Paedocypris progenetica]]'' smatra se najmanjim kralježnjakom (dužina 7,9 mm (ženke) odnosno 10 mm (mužjaci)) na Zemlji.
 
Red 28:
Gmazovi su se pojavili u periodu [[Karbon]]a. Anapsidni i sinapsidni gmazovi su bili česti tokom kasnog Paleozoika, dok su diapsidi postali dominantni tokom [[Mezozoik]]a. U [[jura (geološko razdoblje)|Juri]] su se iz dinosaura razvile ptice. Izumiranje dinosaura na kraju [[kreda (geološko razdoblje)|Krede]] je omogućilo širenje sisavaca, koji su se razvili od [[terapsidi|terapsida]], grupe sinapsidnih gmazova, tokom kasnog [[Trijas]]a.
 
== Temeljni plan ==
Zajedničko porijeklo kralježnjaka podupire niz izvedenih (novih) zajedničkih temeljnih obilježja:
* višeslojna [[epiderma]]: epiderma se dijeli na više slojeva [[stanica]]. Kod kralježnjaka dolazi do tvorbe "kože" s više slojeva pripadajuće strukture kao ljuske, perje, krzno....
Red 37:
* mozak: prednji dio živčanog kanala izdiferenciran je u višedijelni mozak.
 
== Smještanje u sistem ==
Kralježnjaci se smatraju sestrinskom skupinom bezlubanjaca. ''Vidjeti [[svitkovci|svitkovce]]''.
 
== Srodnički odnosi ==
Srodnički odnosi kralježnjaka su sporni. Trenutno, smatra se najvjerojatnijom hipoteza o sestrinskom odnosu između kružnoustih i čeljusnika. S druge strane, prema toj sistematici, sljepulje su sestrinska grupa prvim dvjema.
:Sljepulje + (čeljusnici + kružnouste)
Red 50:
[[Datoteka:Ilder.jpg|thumb|[[Europski tvor]]]]
 
== Sistematika ==
<!--ovo je samo gruba sistematika, i treba ostati ovdje. Onu opširniju premještam na zasebnu stranicu, no i nju će, mislim, malo trebati doraditi-->
* Kralježnjaci (Vertebrata) (54 115 vrsta)
Red 72:
***** [[Sisavci]] (Mammalia) (4000 vrsta)
 
== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commons =