Kraljevstvo Damot – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Fix |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 39:
Dugo se držalo da je glavni grad ove kraljevine bila [[Jeha (Etiopija)|Jeha]], međutim današnji [[Arheologija|arheolozi]], poput Petera Schmidta, misle da je lokalitet Jeha premali da bi u njemu bio glavni grad, po njemu "Jeha je vjerojatno bila jedno od glavnih vjerskih i ritualnih središta (velika [[nekropola]]), ali svakako nije bila glavni grad."
Kraljevstvo Damot gradilo je vrlo razvijene sisteme za navodnjavanje, u zemljoradnji su koristili [[plug]]ove,
Neki suvremeni historičari kao što su Stuart Munro-Hay, Rodolfo Fattovich, Ayele Bekerie, Kajina Felder, Efrajim Isaac drže civilizaciju Damot [[Autohtonost|autohtonom]], iako priznaju veliki [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejski]] utjecaj zbog njihove dominacije po [[Crveno more|Crvenom moru]], dok drugi poput Josipa Michelsa, Henri de Contensona, Tekle-Tsadika Mekourija, i Stanleya Bursteina drže Kraljevstvo D'mt kao rezultat interakcije između [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejaca]] i autohtonog stanovništva na tom terenu. <ref>Stuart Munro-Hay, ''Aksum: An African Civilization of Late Antiquity''. Edinburgh: University Press, 1991., str. 57. </ref>
[[Datoteka:Yeha 2007.jpg|thumb|left|260px|Ostatci hrama iz Jehe]]
Protiv teza o ključnom uticaju Sabejaca na Kraljevstvo D'mt, govore i najnovija [[Jezikoslovlje|lingvistička]] istraživanja, po kojima
U međuvremenu su prikupljeni dokazi o postojanju [[Semitski jezici|semitskih jezika]] u Etiopiji i Eritreji starih čak [[20. vijek pne.|2000. pne.]]. <ref>Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. ''Encyclopaedia Aethiopica'', "Ge'ez". Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2005, str. 732.</ref> Zato se danas drži da je sabejski utjecaj na kraljevstvo Damot bio ograničen na svega nekoliko lokaliteta, a i tamo se gubi nakon nekoliko desetljeća (ili vijekova), ti lokaliteti su možda bili
Nakon propasti Kraljevstva Damot
== Poznati vladari ==
Vremenska lista od četiri poznata vladara Kraljevstva Damot<ref name="Tihama">Nadia Durrani, ''The Tihamah Coastal Plain of South-West Arabia in its Regional context c. 6000 BC - AD 600 (Society for Arabian Studies Monographs No. 4)''. Oxford: Archaeopress, 2005, str.121.</ref>
Red 66:
|}
== Pogledajte i ovo
* [[Kraljevstvo Aksum]]
* [[Etiopija]]
Red 74:
{{reflist}}
== Bibliografija ==
* Francis Anfray. ''Les anciens ethiopiens.'' Paris: Armand Colin, 1991.
* Joseph W. Michels. ''Changing settlement patterns in the Aksum-Yeha region of Ethiopia: 700 BC - AD 850'' (BAR International Series 1448) Oxford: Archaeopress, 2005.
* Carlo Conti Rossini. ''Storia d'Etiopia.'' Bergamo: Istituto Italiano d'Arti Grafiche, 1928.
[[Kategorija:Bivše države u Africi]]
|