Kraljevina Slavonija – razlika između verzija

'''Kraljevina Slavonija''' je bila administrativna jedinica [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] između 1745 i 1868. godine.

 

 

Kraljevina Slavonija se nalazila između 44.50° - 46.12° sjeverne zemljopisne širine i 17°-20.40° istočne zemljopisne dužine. Na zapadu ona graniči s [[Hrvatska pod Habsburzima|kraljevinom hrvatskom]], na sjeveru i istoku s [[Ugarska|Ugarskom]] (oboje su delovi [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]]) i na istoku s [[Otomansko Carstvo|Otomanskim Carstvo]] s tim da je granični dio bio u sastavu Slavonske vojne krajine. Te granice su određene rijekama tako da onu prema Hrvatskoj predstavlja rijeka [[Ilova]], onu prema Ugarskoj rijeke [[Drava]] i [[Dunav]],a onu prema Turskoj rijeka [[Sava]]. Veličina cjelokupnog područja Slavonije je iznosila 6.600 četvornih milja ali je područje Kraljevine Slavonije zauzimalo 3.570 milja. Planine koje se prostiru na području Hrvatska i Bosne se pretvaraju u nizinu na području Slavonije s izuzetkom brda [[Papuk]] koji se penje na 953 metra nadmorske visine. U doba postojanja kraljevstva brdovita područja su bila prekrivena gustom [[šuma|šumom]], dok su je na području plodnih slavonskih ravnica teoretski najvažniji plod davala [[vinova loza]]a, tek potom je dolazilo drugo [[voće]] i [[povrće]]. Najveći problem stanovništvu u plodnim ravnicama su činile česte [[poplava|poplave]] koje su dovele i do stvaranja [[močvara]].

 

 

Ekonomsku osnovu kraljevine Slavonije je činila [[poljoprivreda]]. Osim ranije spomenute vinove loze na njenim plodnim ravnicama se uzgajao [[kukuruz]], [[duhan]], [[kudelj]]a, [[lan]] i [[sladić]] dok su istovremeno uzgajane cele šume [[kesten]]a, [[šljive|šljiva]],[[badem]]a, [[smokve|smokvi]],a brao se i divlji [[dud]].

Kako ova administrativna jedinica nije uopće imala industrije ona je izvozila samo poljoprivredne proizvode. Izvoz vinove loze to jest grožđa koji se masivno uzgajao u [[Srijem]]u nikada nije bio zaživio zbog kratkog roka trajanja, ali su se kukuruz, svinje i krave izvozile u [[Austrija|Austriju]], duhan u [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i talijanske državice, proizvodi od šljiva u [[Ugarska|Ugarsku]], Nemačke državice i [[Otomansko Carstvo]], svila također u Ugarsku, med, vosak i kože u Austriju i talijanske državice. Od za ekonomiju važnijih gradova poznat je [[Petrovaradin]] na području Slavonske vojne krajine kao velika tržnica voća.

 

 

Na području Slavonije u 19 veku to jest Kraljevine Slavonije i Slavonske vojne krajine praktički celokupno stanovništvo su [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavci]] i [[Zagrebačka nadbiskupija|katolici]]. Ovi prvi navedeni čine približno 60 posto stanovnika dok ovi drugi čine malo manje od 40 %. Pripadnika [[Protestantizam|protestantske vjere]] praktički nema pošto je njima bilo zabranjeno doseliti se u kraljevinu do 1827. godine, a jedini izuzetak od tog pravila je učinjen 1791 godine tako da je polovicom 19 veka tamo živjelo sveukupno 3.500 protestanata. Osim njih postojala je i malena zajednica od 300 [[Jevreji|Jevreja]] koji su pre svega živjeli u [[Zemun]]u.

Tokom postojanja kraljevine na njenom teritoriji i onom Slavonske vojne krajine bilo je aktivno 60 katoličkih osnovnih škola i dvije katoličke gimnazije, dok je s druge strane u Sremskim Karlovcima bilo sjedište [[Karlovačka patrijaršija|Karlovačka mitropolija/patrijaršije]] s pravoslavnom gimnazijom. Patrijaršija je upravljala s sveukupno 260 škola na području pod vlašću Austrije.

 

{{glavni|Slavonska vojna krajina}}

Celokupni teritorij Slavonije je bio podijeljen na civilni deo Kraljevinu Slavoniju i vojni deo to jest Slavonsku vojnu krajinu. Sam civilni deo se prostirao na 3.570 četvornih milja,a imao je 348.000 stanovnika koji su živjeli podjeljeni u tri župe. Te župe su bile [[Srem]] u kojemu su pravoslavci to jest [[Srbi]] imali apsolutnu većinu, [[Požega]] i [[Virovitica]] s katoličkom to jest [[Hrvati|hrvatskom]] većinom.

 

 

 

[[Kategorija:Povijest Hrvatske]]