Wikipedija

Kastoria – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Mladifilozof je premjestio stranicu Kastorija, Kostur na Kostur (grad): slovenski naziv
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
Red 30:
|stranica= [http://www.kastoria.gr Kastoria www.kastoria]
}}
'''Kastorija''' (grčki: Καστοριά, ''Kastoriá'') ili '''Kostur''' ([[makedonski]] / [[bugarski]]: Костур, [[albanski]]: ''Kostur(i)'', [[turski]]: ''Kesriye'', [[Vlaški jezik|vlaški]]: ''Kastoria'') je glavni grad [[Prefektura Kastorija|Prefekture Kastorija]] na zapadu [[Periferija Zapadna Makedonija|Periferije Zapadne Makedonije]].
Grad se nalazi blizu [[makedonija|makedonsko]] - [[albanija|albanske]] granice na obali jezera ''[[Jezero Orestijada|Jezero Orestijada (Kostursko jezero)]]''.
Grad ima oko 16 218 stanovnika (po popisu iz [[2001]]). Smješten je na prevlaci poluotoka na zapadnoj obali jezera ''Orestijada'', u dolini okruženoj stijenovitim planinama. Grad je poznat po svojim [[bizant|bizantskim]]skim crkvama, orijentalnoj gradskoj arhitekturi [[19. vijek]]a i [[Lososi|pastrvama]] (po svemu ovom je jako nalik na nedaleki [[Ohrid]] u [[Makedonija|Makedoniji]]).
[[datotekaDatoteka:Kostur-Sveti-Stefan.jpg|thumb|left|220px|Crkva sv. Stefan]]
== Porijeklo imena Kastorija ==
[[datotekaDatoteka:Kastoria1 200704.JPG|thumb|right|290px|Pogled na Kastoriju s jezera Orestijada]]
Ima nekoliko teorija o porijeklu imena ''Kastorija''<ref>{{cite web|url=http://www.kastoriacity.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=121&Itemid=416&limit=1&limitstart=3|title=Καστοριά - Προέλευση Του Ονόματος (Kastoria - origin of the name)|publisher=Δήμος Καστοριάς (City of Kastoria)|language={{el icon}}|accessdate = 29. 10. 2008.}}</ref>, najraširenija je ona da ime grada dolazi od [[grčki|grčke]] riječi ''kástoras''( κάστορας), što znači [[dabar]], kojih je nekada u tom kraju bilo mnogo (danas su gotovo istrijebljeni). Sam grad je sjedište krznarstva, obrade i
trgovanja krznom i kožnim proizvodima još od antike.
Druge teorije govore da ime grada dolazi od riječi ''kástro'' (κάστρο) - utvrda, ili da dolazi od riječi ''Kastor'' (Κάστωρ) od mitološke braće [[Kastor i Polideuk|Kastora i Polideuka]], koji su možda boravili u ovom kraju. Za [[Otomansko carstvo|otomanske]] vlasti ime grada je bilo ''Kesrije'' (što je turska transkripcija grčkog imena), na makedonskom, srpskom i bugarskom jeziku ime grada je Kostur, on je opjevan u srpskoj narodnoj pjesmi iz [[19. vijek]]a
"[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%B8_%D0%9C%D0%B8%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_%D0%9A%D0%BE%D1%81%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0 Marko Kraljević i Mina od Kostura]".
 
== Historija ==
=== Kastorija za antike ===
Područje ''Kastorije'' naseljeno je još od [[neolit|neolita]]a, pored grada na lokalitetu ''Dispilio'', pronađeno je neolitsko naselje.
[[datotekaDatoteka:Kostur-iujniat kei.jpg|thumb|right|290px|Šetnica uz jezero Orestijada]]
Predpostavlja se da ''Kastorija'' kao naselje ima [[antika|antičko]] porijeklo, jer se zna da su [[rimsko carstvo|rimljani]] za [[Drugi makedonski rat|Drugog makedonsko-rimskog rata]] ([[200. pne.]]-[[197. pne.]]) zauzeli grad ''Celetrum'', neki misle da se Celetrum nalazio na brdu iznad Kastorije. Zna se da je rimski [[car]] [[Dioklecijan]] koji je vladao od [[284]]. do [[305]]. osnovao je grad ''Diolektianopolis'', i za njega se pretpostavlja da je on bio negdje oko Kastorije. Za velike seobe naroda u [[6. vijek]]u antička Kastorija je razorena, tako da je [[Bizant|bizantski]] car [[Justinijan I. Veliki]] izgradio novi grad na sadašnjoj lokaciji pored obala jezera Orestijada i
vjerojatno ga prezvao po sebi ''Justinianopolis''
 
=== Kastorija za srednjeg vijeka ===
Ime ''Kastorija'' prvi put se spominje pri kraju [[10. vijek]]a.<ref name=Ring> T. Ring, R.M. Salkin, S. La Boda. International Dictionary of Historic places: Southern Europe. Taylor & Francis, 1996. str. 361-363 </ref>
Dotad relativno mirna Kastorija je postala mjesto stalnih sukoba za kontrolu nad njenom strateški važnom pozicijom između Prvog bugarskog carstva i [[Bizant|Bizantskog carstva]]. Grad su zauzeli Bugari polovicom [[9. vijek]]a i držali ga pod svojom vlašću do početka [[11. vijek]]a, kad ju je zauzeo [[Bizant|bizantski]] car [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II.]]
Kastorija je ponovno pala u bugarske ruke za careva Kalojana i Ivana Asena II, početkom [[13. vijek]]a, no već [[1218]]. ''[[Epirska despotovina]]'' zauzela je Kastoriju, i vladala njome 40 godina do [[1259]]., kad su je zauzele trupe [[Nikejsko Carstvo|Nikejskog Carstva]]. [[Srpsko carstvo|srpski]] [[Car Dušan]] zauzeo je Kastoriju [[1331]]. a njegovo carstvo vladalo je gradom do [[1380]] uz kraći prekid (Bizant je nakratko zauzeo grad).
 
=== Kastorija za otomanske vlasti ===
Oko [[1385]]., ''Kastorija'' je potpala pod vlast [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] . Tada ''Kastorija'' postaje regionalni centar trgovine krznom, kraja između mjesta [[Siatista|Siatista (Sačišta)]] i [[Ohrid|Ohrida]]a, poznatog po krznarstvu i posrednik u prodaji krzna od [[Leipzig|Leipziga]]a do [[Istanbul|Konstantinopolisa]]. <ref name="FKKIE-STÄHALBMOND-023">Friedrich Karl Kienitz: ''Städte unter dem Halbmond''. Beck, München, 1972. ISBN 3-406-
02521-8. Seite 23.</ref>Tako se zna da su poznati [[Beč|bečki]] trgovci krznom iz [[1767]]. ; ''Johann Narantzi'' (Joanis Narancis) i ''Rali Diamandi'' bili su iz Kastorije.<ref name="POLKYPENE-GRIHANDELWIEN-001">Polychronos Kyprianou Enepekidis. Griechische Handelsgesellschaften und Kaufleute in Wien aus dem Jahre 1766. Eteria Makedonikon Spoudon, 1959. S. 1.</ref>
Za [[prvi balkanski rat|prvog balkanskog rata]] [[1912]]. ''Kastoria'' je dospjela pod vlast [[Grčka|Grčke]]. [[Londonski mirovni sporazum|Londonskim mirovnim sporazumom]] iz [[1913]] i [[Bukureški dogovor|Bukureškim dogovorom]] [[1913]]. potvrđen je grčki suverenitet nad ''Kastorijom''. Između [[1912]]. i [[1922]]. (nakon prvog balkanskog rata i kraja [[Grčko-turski rat 1919-1922]]) ''Kastoriju'' i njezinu okolicu moralo je napustiti muslimansko ([[turci|tursko]]) i slavensko ([[Makedonci|makedonsko]] i [[Bugari|bugarsko]]) stanovništo, to je bio rezultat grčko - turskog rata i velike razmjene stanovništva, koja je radikalno izmjenila etničku sliku grada i okolice. Na mjesto istjeranog stanovništva naseljeni su grčke izbjeglice iz [[Mala Azija|Male Azije]] (iz [[Izmir|Izmira]]a i [[Pont]]a). Pri kraju [[1930e]] ''Kastorija''je imala oko 10 000 stanovnika.
 
=== Kastorija za Drugog svjetskog rata ===
[[Datoteka:Kastoria2 200704.JPG|thumb|290px|Pogled na Kastoriju sa jezera Orestijada]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Grčki građanski rat|grčkog građanskog rata]], grad se više puta našao u središtu ratnih operacija i doživio je ozbiljna razaranja. Za [[Grčki građanski rat|grčkog građanskog rata]], grad je bio sjedište ([[1948]].) ljevičarske protuvladine pobune [[ELAS]]-a. Završne borbe ''grčkog građanskog rata'' vodile su se na obližnjoj planini [[Gramos]].
 
==== Stradanje Židovske zajednice ====
[[datotekaDatoteka:Folklore Museum Kastoria.jpg|thumb|left|220px|Muzej folklora Kastorija]]
Još [[1943]]. [[Jevreji|židovska]] zajednica u ''Kastoriji'' brojala je 980 ljudi, većinom [[Sefardi|Sefarda]] koji su govorili [[Jevrejski jezici|Ladino]] jezik, ta zajednica bila je sastavljena od emigranata iz [[Španjolska|Španjolske]], koji su preko [[Italija|Italije]] dospijeli u ovaj kraj između [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]a
Tokom [[1944]]., za vrijeme okupacije od strane [[Nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]], židovska zajednica je gotovo istrijebljena, kraj ratnih tragedija na početku [[1945]]. dočelo je svega 38 živih Židova.
 
== Stanovništvo ==
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"11
|- bgcolor="#efefef"
Red 79:
| 2001 || 14,813 || 38/2.57% || 16,218 <!--|| - -->
|}
== Privreda ==
''Kastorija'' je bila i ostala poznata po obradi i trgovini krznom, koja je najznačajnija grana lokalne privrede. Krznarstvo, i obrada kože u ovom kraju ima dugu tradiciju.
U gradu se održava svake godine međunarodni krznarski sajam. Ostale važne grane privrede su; poljoprivreda (žitarice, jabuke, vino) i ribarstvo. Grad je dobro povezan autocestama sa ostalim grčkim gradovima a ima i aerodrom ''Aristotelis''.
 
== Značajni spomenici ==
[[datotekaDatoteka:Kastoria-Kostur-View.jpg|thumb|right|280px|Pogled na Kastoriju]]
''Kastorija'' je značajni religijski centar grčke [[Pravoslavlje|pravoslavne crkve]], sjedište je [[mitropolija|mitropolije]]. Grad i okolica imali su 72 srednjovjekovnih sakralnih objekata, od tog broja 54 postoje i dan danas. Dobar dio tih objekata je restauriran, i pruža dobar uvid u grčku sakralnu arhitekturu i zidno slikarstvo. [[Bizant|Bizantološki]]ološki muzej na trgu ''Deksamenis'', ima bogatu zbirku bizantinskih [[ikona]].
 
== Sport ==
Nogometni klub ''Kastorija'' osnovan je [[1963]]. od tri manja kluba . Najuspješnije godine kluba bile su [[1974]]., kada je klub ušao u prvu grčku ligu i zauzeo četvrto mjesto, i godina [[1980]]. kada je klub osvojio kup (pobjedom od 5-3 nad ''Irakliosom''). Danas Kastorija nastupa u drugoj ligi.
 
== Poznati sugrađani ==
Red 96:
* Jagnula Kunovska(1943 - ), pravnik i pisac iz Republike Makedonije
 
== Literatura ==
* ''The Columbia Encyclopedia'', 2004.
* ''Encyclopædia Britannica'', 2005.
Red 106:
{{Commonscat|Kastoria}}
* [http://www.kastoriacity.gr Službene stranice grada]
* [http://www.kastoras.info Informacijski portal grada Kastorije]
* [http://www.culture.gr/2/21/212/21211m/e212km02.html Kastorijski bizantinski muzej]
* [http://www.culture.gr/4/42/421/42101/42101q/e42101q1.html Kastorijski muzej folklora]
* [http://web.auth.gr/dispilio Dispilio jezerska neolitska naseobina]
 
{{Glavni gradovi grčkih prefektura}}
 
 
[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Kastoria