Konklava – razlika između verzija

'''Konklava''' je vijeće [[kardinal]]a koje se sastaje radi izbora [[papa|pape]]. Pojam označava i zatvorene prostorije u kojima se vrši taj izbor. Riječ dolazi od latinskog ''conclave'' - soba koja se može zaključati.

 

 

Za razliku od svih ostalih papa, prvi papa Sveti Petar je bio izabran od samoga [[Isus Krist|Isusa Krista]] da predvodi crkvu. Prema nekim povjesničarima, Sveti Petar je bio i taj koji je utemeljio i kršćansko vijeće grada Rima u koji je ulazilo 24 svećenika i [[đakon]]a. To vijeće je izabrala i Petrovog nasljednika – [[Sveti Lino|Lino]] ([[67]]. – [[79]].). Petar je završio kao žrtva [[Neron]]ovih progona kršćana 67. godine. U njegovu čast, nitko od papa se nije nazvao po Petru.

 

 

Papa [[Bonifacije III.]]. ([[607]].) uvodi pravilo da se izbornici se smiju sastati za izbor novog pape tek tri dana nakon pokopa starog pape. A na [[biskupski sinod|sinodu]] [[769]]. godine je izglasano da papa može biti samo svećenik ili đakon, a laicima je zabranjeno sudjelovanje u izboru. To pravilo je uzrokovalo veliko negodovanje pa je papa [[Nikola I. Veliki]]. ([[857]]. – [[867]].) [[862]]. godine vratio pravo sudjelovanja u izboru rimskim vlastelinima.

Za najveću promjenu u načinu izbora pape tog razdoblja zaslužan je papa [[Nikola II., papa|Nikola II.]]. ([[1058]]. – [[1061]].), koji je odredio da se prilikom izbora novog pape kardinali moraju najprije odlučiti o mogućim kandidatima. On je donio odluku da se izbori mogu održati bilo gdje, ukoliko to nije moguće u Rimu.

 

 

Tijekom raznih i mnogobrojnih pontifikata u povijesti Crkve, bilo je u izboru pape mnogo promjena pravila izbora. Međutim, posljednje veće promjene je donio papa [[Ivan Pavao II.]] U važećoj Konstituciji »'''Universi dominici gregis'''« iz [[1996]]. godine pravo izbora pape pripada Kardinalskom zboru, izuzimajući one kardinale koji na dan smrti pape navršavaju 80. godinu. Maksimalni broj kardinala izbornika ne smije preći 120. Izričito je zabranjeno biranje pape od nekog drugog crkvenog dostojanstva, laika, članova općeg sabora ili biskupske sinode. Nitko od kardinala ne može biti isključen iz izbora. Kardinali koji su se odrekli kardinalskog dostojanstva ili koji su kanonski uklonjeni, nemaju izborno pravo niti pravo izbora. Svi kardinali izbornici su dužni sudjelovati na izboru, što se objašnjava obećanjem poslušnosti. Kardinale izbornike saziva dekan Kardinalskog zbora. Samo bolest ili neka druga teška zapreka prihvaćena od Kardinalskog zbora može se prihvatiti kao oprost za nesudjelovanje na izboru pape. Prema toj konstituciji poslije 30. kruga, ukoliko i dalje ne bi postojala dvotrećinska većina, dovoljna je bila samo natpolovična većina za izbor pape. Međutim, ovu odredbu je ukinuo papa [[Benedikt XVI.]] [[2007]]. godine.

Svi oni moraju položiti prisegu čuvanja tajne o podacima s kojim su upoznati.

 

 

Papina smrt se potvrđuje tako što dekan Kardinalskog zbora, koji ujedno ima ulogu i prelaznog pape, tri puta zlatnim čekićem udari glavu preminulog pape pozivajući ga njegovim krsnim imenom. Liječnik može ali i ne mora prethodno utvrditi smrt. Onda dekan skida Ribarov prsten s desne ruke i lomi ga u dva dijela u prisutnosti kardinala. Žig pokojnog pape se uništava, čime se spriječava moguća zloupotreba, a papinska se rezidencija zatvara i pečati žigom. Tijelo pape se u vremenu od četvrtog do šestog dana po smrti, stavlja u kriptu crkve Sv. Petra. Jedini službenik koji zadržava svoju službu od smrti pape do izbora novoga jest [[kardinal kamerlengo]].

Jedini način izbora novog pape je pismenim tajnim glasovanjem. Ranije se glasovanje vršilo nagodbom ili glasnim odobravanjem, ali je to važećom Konstitucijom »Universi dominici gregis« iz 1996. godine ukinuto. Postoji izreka, koja je do izbora pape Benedikta XVI. i vrijedila : ''»Tko ulazi u konklavu kao papa, izlazi kao kardinal!«'', jer nikada do sada predpostavljeni favoriti nisu bili izabrani za papu. Za izbor novog pape je potrebna dvotrećinska većina. Glasovanje se vrši u tri stupnja:

 

 

* Drugi stupanj glasovanja - Glasački listići se stavljaju u glasačku kutiju i broje se. Svaki od kardinala izbornika, redom prvenstva, nakon što su napisali ime, presaviju listić, držeći ga vidljivo u ruci i nose ga na oltar. Kad dođe do oltara, izgovori obrazac prisege predviđen u Konstituciji za predaju glasačkog listića. Kardinal izbornik ostavi listić u kutiji, poklekne pred oltarom i vrati se na svoje mjesto. Ako je koji od kardinala izbornika bolestan i nalazi se u sobi Doma sv. Marte, tri kardinala »infirmara« idu k njemu s praznom kutijom da izvrši svoje pravo. Kada svi kardinali ostave listiće, prvi kardinal brojitelj promiješa više puta listiće, a treći kardinal brojitelj prebroji listiće. Ako broj listića ne odgovara broju izbornika, listiće treba spaliti i odmah ponoviti glasovanje; ako pak broj listića odgovara broju izbornika, slijedi otvaranje listića. Glasačke listiće otvaraju kardinali brojitelji. Kardinal brojitelj nakon što glasno pročita ime biranog probuši iglom listić na mjestu gdje se nalazi riječ »'''eligo'''« (biram), stavi na konac te sve poveže čvorom.

* Treći stupanj glasovanja - brojanje glasova, kontrola glasova i spaljivanje listića. Kardinali brojitelji imaju zadaću zbrajanja glasova. Ako nitko nije dobio dvije trećine glasova nema izbora, listići se spaljuju a iz dimnjaka Sikstinske kapele kulja crni dim, ako je netko dobio dvije trećine glasova ostvaren je valjani kanonski izbor. U oba slučaja, bilo da je rimski prvosvećenik izabran ili nije, kardinali kontrolori moraju prekontrolirati je li sve dobro učinjeno. Nakon kontrole, prije nego što kardinali izbornici napuste Sikstinsku kapelu, svi se listići moraju spaliti. Na kraju svakog glasovanja kardinal komornik sastavit će zapisnik o glasovanju koji će biti predan novome rimskom prvosvećeniku, a čuvat će se zapečaćen u arhivu. Ako nakon tri dana nema rezultata izbora, dolazi do prekida glasovanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, duhovnoj obnovi na kojoj nagovor drži prvi kardinal iz reda [[đakon]]a. Ukoliko nakon sljedećih sedam glasovanja nema rezultata, slijedi dan odmora a nagovor drži prvi kardinal iz reda [[prezbiter]]a. Ako i u trećoj seriji od sedam glasovanja nema rezultata, slijedi dan odmora a nagovor drži prvi kardinal iz reda [[biskup]]a.

 

 

 

Ustoličenje pape se vrši u pravilu na prvu nedelju nakon izbora. Benedikt XVI. izmijenio je i obred poslušnosti. Do sada su kardinali kleknuli pred novog papu i položili zakletvu vjernosti. Novi je papa na njihovo mjesto izabrao 12 osoba raznih staleža, kao 12 apostola. Među njima je po jedan svećenik, jedan bračni par, dvoje krizmanika, dvoje mladih. Svi su oni prisegli u ime čovječanstva vjernost Papi.

 

[[Kategorija:Pape| ]]

 

{{Link FA|de}}