Klimatizacija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
'''Klimatizacija ''' je proces pripreme [[zrak|zraka]]a u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, ali i drugih živih bića. U širem smislu termin se može odnositi na bilo koji oblik [[hlađenje|hlađenja]], [[grijanje|grijanja]], ventilacije ili [[dezinfekcija|dezinfekcije]] koji mijenjaju stanje zraka.
 
Klimatizacija kao grana [[tehnika|tehnike]] obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka te njihovo održavanje u prostoru pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri koje treba kontrolirati u optimalnim graničnim vrijednostima su vezani uz uvjete toplinske ugodnosti. To su [[temperatura]], [[vlažnost zraka]], [[brzina strujanja]], čistoća zraka, [[buka]], itd. Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuju i ventilaciju prostora jer u tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg zraka nisu sustavi klimatizacije (npr. [[split sustavi]] nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).
Red 15:
'''Pročišćavanje''': klima uređaji mogu proizvesti svjež i čist zrak jer su oprenljeni filterima koji apsorbiraju prašine i nečistoće iz zraka.
 
'''Ventilacija''': ventilacija može biti ugrađena u sustav klima uređaja. Ona djeluje na principu da uzima zrak iz unutrašnjosti prostorije i zamjenjuje ga svježim vanjskim zrakom.
 
== Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni ==
 
'''Komforna klimatizacija'''
 
To su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27 °C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 [[m/s]].
 
'''Industrijska klimatizacija'''
Red 27:
[[Industrija|Industrijska]] klimatizacija obuhvaća sustave koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogonima za proizvodnju [[elektronički čip|elektroničkih čipova]], [[mlijeko|mlijeka]], računalnih sustava, [[vino|vina]], [[šampanjac|šampanjca]], … Parametre sustava definiraju [[tehnologija]] i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru.
 
== Vrste klimatizacijskih sustava ==
 
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:
Red 33:
'''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''
 
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija. Padovi [[tlak|tlaka]]a iznose od 500 do 2000 [[Pa]]. Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: [[hotel|hoteli]]i, [[kazalište|kazališta]], [[muzej|muzeji]]i, itd.
 
'''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''
Red 39:
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesu pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stijenki. Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.
 
== Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije ==
 
Pri odabiru klimatizacijskih sustava moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji. Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su: funkcionalnost, toplinski i rashladni učinak, mogućnost smještaja u prostoru, [[investicija|investicijski]] troškovi, trošak pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogućnost [[održavanje|održavanja]]. Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s investitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.
 
== Sustavi klimatizacije s obzirom na složenost procesa pripreme zraka ==
 
'''Ventilacijski sustavi'''
Red 59:
[[Datoteka:Outunit of heat pump.jpg|200px|desno]]
 
== Toplinske pumpe ==
 
Toplinska pumpa nam omogućuje da [[toplina|toplinu]] iz okoline iskorištavamo za grijanje zatvorenog prostora. Toplinu iz [[tlo|tla]] preuzima medij koji kruži podzemnim cijevima. Ovako zagrijan medij stiže u toplinsku pumpu gdje predaje toplinu drugom plinovitom mediju u [[isparivač|isparivaču]]u. Ovaj se zagrijava, raste mu tlak no [[kompresor]] ga stlačuje u tekuće stanje pri čemu se dodatno podiže temperatura (npr. s 3° - 7[[°C]] na 50° ili 70 °C). Ovako zagrijan medij odvodi se cijevima do [[izmjenjivač topline|izmjenjivača]] u velikom spremniku gdje toplinu predaje vodi (ili drugom mediju - npr. za cijevi podnog grijanja). Pritom se hladi i povratnim vodom vraća u toplinsku pumpu. No, kako je cijeli sustav pod tlakom koji u pojedinim koracima procesa doseže i 15 bara, ovaj ohlađeni medij protiskuje se kroz sapnicu (ekspanzijski ventil) nakon čega se širenjem naglo hladi (i do -3 °C) i ulazi u isparivač. Zbog velike temperaturne razlike između medija zagrijanog toplinom tla (8° - 12 °C) i ohlađenog plinovitog medija, u isparivaču toplina naglo prelazi na plinoviti medij i zagrijava ga npr. do + 3 °C pri čemu se u plinu podiže tlak. Nakon prisilnog stlačivanja u kompresoru temperatura dodatno raste do 50° ili 70 °C, a tu toplinu medij predaje vodi u izmjenjivaču (kondenzatoru) u velikom spremniku. I to se ponavlja stalno u krug.
 
== Vanjske veze ==
* [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Glavna_stranica Osnove energetike]
* [http://energetika-net.hr/kgv Energetika-net,KGV]