Kiparstvo gotike – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 2:
[[Datoteka:Bamberger Reiter BW 2.JPG|thumb|200px|'''Sv. Juraj na konju''', prije [[1237.]], visina 267 cm, Katedrala u [[Bamberg]]u.]]
'''Kiparstvo gotike''' je još uvijek pretežito vezano za arhitekturu, ali postoje brojne razlike od [[Kiparstvo romanike|romaničkog kiparstva]]. Prije svega volumeni skulptura su sve manje plošni, a sve više se kipovi zaobljuju dok se naposljetku ne osamostale od zida (što nije postojalo od razdoblja [[Antika|antike]]) pa stoje na isturenim [[konzola]]ma, ili su postavljeni među [[stup]]ovima pa se doimlje kao da su u [[niša]]ma.
== Motivi i teme ==
Ti brojni kipovi, kadšto u nepreglednim količinama, nisu rađeni zbog ukrasa ili kao izraz izobilja, nego služe prikazu svekolikog znanja i vjerovanja toga doba. Naglašeni [[humanizam]] gotike izražen je i time što se velik dio sadržaja u likovima i prizorima odnosio na čovjeka, a ne na svece i božanske likove. Ti humani prikazi javljaju se u tri tematska kruga:
* 1. Zbiljski, svakidašnji život čovjeka koji se prikazivao u prizorima četiriju godišnjih doba i 12 mjeseci;
Red 14:
Gotičko kiparstvo pod kraj 13. st. uvodi novu vrstu religioznih kipova namijenjenih za privatne potrebe vjernika. Najčešća tema je [[Pietà]] (''oplakivanje Krista'') koja prikazuje Krista u krilu [[Gospa|Bogorodice]]. Najčešće su takvi kipovi rađeni u bojenom drvetu i skromnih su dimenzija.
== Ranogotička skulptura ==
[[Datoteka:Cenral tympanum Chartres.jpg|thumb|lijevo|200px|Kraljevi s [[portal]]a u [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]] iz 12. st.]]
[[Datoteka:Chartres cathedral 023 martyrs S TTaylor.JPG|thumb|200px|Mučenici s portala [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]] iz 13. st.]]
U ranoj gotici likovi su veoma izduženi, ali se još uklapaju u širinu stupovlja. Vremenom će ukočeno držanje i strogo frontalni stav likova, postupno smijeniti kipovi s nagibom tijela na jednu, a glave na drugu stranu, pa će se izvijati u krivulji, poput slova S. Takav način oblikovanja skulptura naziva se gotičkom ''S–linijom ([[kontrapost]])''. To se ponajbolje vidi u skulpturama [[Katedrala u Chartresu|katedrale u
Vrhunac gotičke skulpture nalazi se u portalu katedrale u [[Reims]]u; u dvije kompozicije ''Blagovijesti'' ([[Navještenja]]) i [[Vizitacija|Vizitacije]] gdje su dva ženska lika okrenuta jedan prema drugom naglašenog volumena, draperije i tijela koje obrazuje S liniju. Umjesto dramatikom naturalizma raspela iz Naumburga ovdje se susrećemo s lirikom idealizma.
Red 23:
Dakle, kiparstvo gotike mijenjalo se od statičnosti i realizma figura sa zapadnog pročelja katedrale u Chartres-u, preko elegantnog stila započetog u Reims-u, sve do kasnijih rješenja koja, zbog naglašene igre svjetlosti, dobivaju slikarske značajke.
[[Datoteka:Reims6.jpg|thumb|250px|Skulpture [[Navještenje|Navještenja]] i [[Vizitacija|Vizitacije]] s fasade [[Katedrala u Reimsu|katedrale u
== Kasnogotička skulptura ==
U kasnogotičkoj umjetnosti pojavljuju se dvije usporedne struje koje su u nakanama i načinu oblikovanja potpuno suprotne. Jedna je '''gotički naturalizam''', a druga '''gotički idealizam'''. [[Naturalizam]] je nastao kao rezultat promatranja ljudi, prirode i predmeta, kad je slikar počeo ocrtavati svaku pojedinost na predmetu ili na licu. Zbog doslovna i pomna precrtavanja na temelju promatranja prirode (lat. ''natura''), takav je stil nazvan naturalizmom. Tim su se načinom redovito prikazivali različiti prizori muka (martirija) Kristovih i brojnih kršćanskih mučenika, opisujući iscrpno svaku pojedinost koja bi mogla pobuditi sućut gledatelja prema žrtvama ili pravedan gnjev prema mučiteljima. [[Idealizam]], naprotiv, nastoji naći što ljepši oblik glave, smireniji izraz lica i postići što ugodniji dojam blagosti i vedrine.
U [[Renesansa|Renesansnoj umjetnosti]], koja slijedi nakon gotike, umjetnici su uspjeli povezati i spojiti gotički naturalizam i idealizam u renesansni realizam.
Red 35:
Prvo poznato ime gotičke skulpture na sjeveru je Nizozemac [[Claus Sluter]] ([[1340.]]-[[1405.]]) koji je radio kipove za '''Kartuzijanski samostan''' u [[Dijon]]u. To su realistični trodimenzionalni kipovi toliko voluminozni da izlaze iz arhitektonskog okvira; organizirani u grupu, ali uređeni tako da se međusobno vežu i upućuju jedan na drugi.
== Izvori ==
* '''Enciklopedija likovnih umjetnosti''', Matica Hrvatska, Zagreb, 1975. god.
* Dr. Jadranka Damjanov, '''Likovna umjetnost 2. ''', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god.
Red 45:
[[Datoteka:Köln st severin pieta.jpg|thumb|200px|[[Pietà]] iz katedrale u [[Köln]]u, 14. st.]]
== Poveznice ==
* [[Srednji vijek]]
* [[Gotika]]
Red 56:
== Eksterni linkovi ==
{{commonscat|Gothic sculptures}}
* [http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html Gotička umjetnost], iz ArtCyclopedia.com
* [http://www.britannica.com/eb/article-9037489/Gothic-art Gotička umjetnost], iz ''Encyclopedia Britannica'' Online.
* [http://encarta.msn.com/encyclopedia_761562615/Gothic_Art_and_Architecture.html Gotička umjetnost], iz ''Microsoftove Encarte''.
* [http://www.bartleby.com/65/go/Gothicar.html Gotička umjetnost], iz ''Enciklopedije Columbia'', šesto izdanje,
* [http://www.museen-sh.de/ml/digicult.php?digiID=601.46&s=2 Gotička umjetnost], Muzejski portal Schleswig-Holstein.
* [http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html Gotička umjetnost], iz "Povijesti umjetnosti" i [http://www.all-art.org/gothic_era/01.html].
[[Kategorija:Skulptura|Gotika]]
| |||