Kineska umjetnost – razlika između verzija

'''Kineska umjetnost''' (na [[Kineski jezik|kineskom]]: 中國藝術/中国艺术) je umjetnička produkcija [[Kinezi|Kineza]] i naroda koji danas žive u [[Kina|Narodnoj Republici Kini]].

 

[[Datoteka:Liu Ding.jpg|thumb|lijevo|<center>''Brončana posuda s licem zvijeri'' (兽面扁足鼎) iz rane [[Shang]] dinastije, 1600. - 1350. pne.]]

 

[[Datoteka:Terrakottaarmén.jpg|thumb|<center>[[Vojska terakota]] prvog kineskog cara Qina.]]

 

Još vještije urađene su bile tanke crne posude kulture Longshan, a vrhunac ovog slijeda kultura obilježila je brončana kultura [[Shang]] (kasnije nazvana dinastijom Yin po otkriću njezine posljednje prijestolnice [[Yin Xu]], 16. - 12. st. pne.). Za vrijeme ove kulture nastale su ponajbolja i najvještija djela u bronci, ustanovljen je kineski način gradnje drvenih kuća sa konzolskim nosačima, ukrasnih predmeta od žada itd.

Konfucije (551. pne. - 479. pne.) je bio najvažniji kineski filozof, veliki učitelj i mudrac, čiji su učenici zabilježili njegov nauk o pravilnom ponašanju intelektualne i upravljačke elite, [[konfucijanizam]]. Riječ je o složenom sustavu moralnih, socijalnih, političkih i religioznih misli koji je imao veliki utjecaj na kinesku civilizaciju do danas. [[Konfucijev hram]] je hram posvećen sjećanju na Konfucija, a prvi takav hram je sagrađen 478. pne. u [[Qufu]]u, Konfucijevom rodnom gradu, te je dograđivanjem i obnovama tijekom 2.000 godina postao najveći takav kompleks na svijetu, s više od 100 zgrada.

 

[[Datoteka:Dazu rock carvings baoding buddhas.JPG|thumb|lijevo|<center>[[Skulpture u stijenama Dazua]] (7.-13. st.)]]

 

 

Slijedeći period je „Vrijeme šest dinastija“ ([[220.]]-[[618.]] g.), ili vrijeme raspadanja. Tada dolazi do jake pojave Budizma na sjeveru, gdje je postojala stalna barbarska prijetnja, i [[Taoizam|Taoizma]] na jugu. Skulpture kineskog budizma su vitkije i više stilizirane od naturalizma [[Indijska umjetnost|Indijske umjetnosti]]. Najznačajnija budistička djela su skulpture i hramovi u [[Longmen]] i [[Mogao]] špiljama (4.-12. st.), a jedinstven oblik jedinstva budizma, taoizma i [[konfucijanizam|konfucijanizma]] su [[skulpture u stijenama Dazua]] (7.-13. st.).

U [[Yüan]] periodu ([[Dinastija Yuan]], 1260.-[[1368.]] g.), Kina je uklopljena u [[Mongolsko Carstvo]] koje se rasprostiralo kroz cijelu Aziju i europsku Rusiju. Kao otpor novom [[Mongoli|mongolskom]] realizmu javio se ponovno crtački, delikatni stil Taoističkih svećenika, prvenstveno [[Huang Gongwang]]a.

 

[[Datoteka:Verbotene-Stadt1500.jpg|thumb|lijevo|<center>Slika na svili iz [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] koja pokazuje [[Zabranjeni grad]] [[1500.]] god.]]

 

[[Datoteka:Barco de marmol palacio verano pekin.jpg|thumb|<center>''[[Mramor]]ni [[brod]]'' ispred [[Ljetna palača u Pekingu|Ljetne palače]] dinastije Ming, podignut [[1755.]]]]

 

Od tada kineska umjetnost i kultura doživljavaju degradaciju i prate slabljenje same države. Najljepši proizvodi kasnijih dinastija su porculanske i lakirane vaze koje su bile nenadmašnog sjaja i ukrašene crtežima u kojima je dominirala jedna od tri boje, ovisno od dinastije, dakle crvene, zelene ili crne.

 

[[Datoteka:Statue of Mao Zedong in People's Square, Chengdu.jpg|thumb|<center>''Skulptura [[Mao Ce Tung]]a'' na Narodnom trgu u [[Chengdu]].]]

[[Datoteka:Sculpture du mausolé de Mao.jpg|thumb|lijevo|<center>Skulptura ispred Maovog [[mauzolej]]a na trgu [[Tijananmen]].]]

Unatoč centralističkom razvoju realistične umjetnosti kasnih [[1970-ih]] i ranih [[1980-ih]], nitko nije mogao pretpostaviti da će nakon Maove "kulturne revolucije", a posebice nakon masakra studenata [[1989.]] na trgu [[Tijananmen]] (nazvan ironično "Trg nebeskog mira"), u Kini [[1990-ih]] godina nastati umjetnost širokog stilskog raspona, od [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] do [[Apstraktna umjetnost|apstrakcije]], od [[Nadrealizam|nadrealizma]] do monokromnog [[Minimalizam|minimalizma]]. Teme nove generacije umjetnika su prije svega kritika životnih uvjeta u Kini ([[Zhang Xiaogang]] i [[Wang Cheng]]), borba protiv [[tabu]]a ([[Dai Guangyu]]) i protiv lažnog morala ([[Wei Guangqing]] i [[Liu Wei]]). Ovi umjetnici stvaraju dojam da je suvremeno kinesko slikarstvo pronašlo samosvojan i originalan jezik koji je usvojio zapadnjačke utjecaje, ali ne kao eklektičan izraz, niti kao puka sljedba.

 

{{glavni|Kineska arhitektura}}

 

Kineska tradicionalna arhitektura je [[arhitektura]] od [[drvo|drveta]] s originalnim sustavom [[konzola]] na široko razmaknutim [[stup]]ovima koji su činili pravokutni tlocrt jasnih linija i raskošno ukrašenim [[krov]]ovima. U Kini je nastala tradicija drvene gradnje koja je prihvaćena po cijeloj jugoistočnoj Aziji i Japanu. Taj jedinstven oblik arhitekture je snažno utjecao na [[povijest arhitekture]], zbog čega je zaštićen kao [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]].

 

{{glavni|Kineska kaligrafija}}

[[Datoteka:Mi Fu-On Calligraphy.jpg|thumb|<center>[[Mi Fu]], [[kineska kaligrafija]] stila ''Xinshu'' iz razdoblja dinastije [[Song]] (1051.-1108.)]]

Dalekoistočna tradicija kaligrafije nastala je i razvila se u Kini, posebno za pisanje kineskih znakova s tušem i kistom. Kineska kaligrafija je također dovela do razvoja mnogih drugih oblika umjetnosti u istočnoj Aziji, uključujući rezbarenja [[kineski pečat|kineskih pečata]], slikovitih predmeta i pisarskog kamena, zbog čega je zaštićena kao [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]].

 

{{glavni|Kineska književnost}}

 

{{glavni|Kineska glazba}}

 

[[Datoteka:Wall roof modelled as a dragon (Yu Yuan Gardens, Shanghai, China).jpg|thumb|<center>Kineski [[zmaj]], skulptura na krovu [[Zabranjeni grad|Zabranjenog grada]].]]

[[Datoteka:Wang Hui6.jpg|thumb|<center>[[Wang Hui]], ''Motiv iz Wang Menga'', [[1674.]], [[Pariz]].]]