Karavansaraj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 10:
'''Karavansaraj''' (iz [[turski|tur.]]: ''kervansaray'', koja je nastala od [[perzijski jezik|perzijske]] [[sintagma|sintagme]] ''kārvānsarā'', kārvān = karavana + sara = zgrada sa unutrašnjim dvorištem) je bila javna građevina za smještaj [[karavana]] i ostalih putnika namjernika, raširena po [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], dijelovima [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] i [[Srednja Azija|Centralne Azije]].<ref name=brit/>
 
== Opis i karakteristike ==
''Karavansaraji'' su se obično gradili izvan [[grad]]skih zidina i van [[Selo|sela]] - na osami. Uvijek su građeni u obliku četverokuta, okruženi masivnim zidom, sa malim prozorima pri vrhu, i samo nekoliko uskih rupa pri dnu za ventilaciju. Obično su imali samo jedan ulaz, sa masivnim visokim dvokrilnim vratima, dovoljno širokim da kroz njih uđu natovarene [[Deva|deve]]. Ta su se vrata noću zatvarala, i dodatno osiguravala masivnim željeznim šipkama, da se nemogu nasilno otvoriti. <ref name=brit/>
[[datotekaDatoteka:Carvansara plan.gif|thumb|left|240px|<center>Tipični [[tlocrt]] karavansaraja]]
Veliki središnji [[atrij]] bio je gotovo uvijek okružen [[arkada]]ma (slično kao [[samostan]]i) iza kojeg je bio hodnik okružen nizom prostorija. Prizemlje je bilo povezano širokim, otvorenim, kamenim stepenicama sa prvim katom, koji je također imao arkade, samo nešto manje, iza njih je bio niz brojnih malih soba u kojima su konačili gosti. Prizemne prostorije su se koristile za skladištenje robe i kao štale za deve, gosti su svoja jela kuhali u kutu atrija. Atrij je obično bio popločen kamenim pločama (kaldrmom), i obično dovoljno velik da primi 300 do 400 deva ili zavezanih mazgi. U sredini centralnog nenatkrivenog atrija bio je [[šadrvan]] (fontana) sa pitkom vodom. <ref name=brit/>
 
Red 24:
|accessdate = 20. 02. 2013}}</ref>
== Historija ==
Najstariji izvor u kojem se spominju ''karavansaraji'' je onaj od [[Antička Grčka|grčkog]] historičara [[Herodot]]a iz [[5. vijek pne.|5. vijeka pne.]] koji u svom djelu ''[[Historija (Herodot)|Historija]]'' (V. 52.-53.) opisao 2 700 [[km]] dugački [[Ahemenidska Monarhija|perzijski]] [[Kraljevski put|Kraljevski put]] koji je išao od [[Suza (Iran)|Suze]] u [[Iran]]u do [[Lidija|lidijskog]] [[Sard]]a, i svratišta duž tog puta. Kako se povećavao kravanski promet po [[Put svile|Putu svile]] gradili su se i ''karavansaraji'' duž njega od [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]] preko [[Južna Azija|južne]] do [[Srednja Azija|Centralne Azije]]. Prodorom [[islam]]a u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] proširili su se i po tim krajevima, a nakon prodora [[Osmansko Carstvo|osmanlija]] u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnu Evropu]] i po čitavom [[Balkan]]u.
 
== Veze ==