Kaligrafija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
'''Kaligrafija''' (od Grčkog κάλλος kallos "lepota" + γραφή graphẽ "pisanje") je umetnost lepog pisanja koja vodi poreklo iz [[Kina|Kine]]. Savremena definicija kaligrafske veštine je „[[umetnost]] davanja [[forma|forme]] [[znak]]ovima na izražajan, humoristički i vešt način“. [[Stil]] kaligrafije je opisan kao '''ruka''' ili '''alfabet'''.
 
Kaligrafija se proteže od funkcionalnih i ručnih zapisa do prefinjenih umetničkih komada, gde ručno pisani tragovi uzimaju prvenstvo nad čitkim pisanjem. Veština kaligrafije se razlikuje od [[tipografija|tipografije]] i neklasičnih ručnih [[pisanje|pisanja]]. Osobenosti su istorijski podeljene, tečno i spontano, improvizovane u momentu pisanja.
Red 29:
|-
| Clerical script (Zvanična slova)
| 隸書<br />(隷書)(Lìshū)
| 예서(Yeseo)
| Reisho
Red 68:
[[Datoteka:AndalusQuran.JPG|thumb|thumb|250px|Strana „Kurana“ iz 12. veka napisana andaluzijskim rukopisom]]
 
Islamska kaligrafija (kaligrafija u arapskom se naziva „Kat ul-jad“ (خط اليد)) je stanovište islamske umetnosti, koja se uporedo širila sa islamskom religijom i [[arapski jezik|arapskim jezikom]].
 
Arapska/persijska kaligrafija je udružena sa geometrijskom islamskom umetnošću (arabeska) na zidovima i tavanicama [[džamija]].
Red 93:
Crno pismo (poznato kao ''[[goti|gotsko]]'') i njegove varijacije Rotunde postepeno razvijene od karolinških rukopisa tokom 12. veka. Kroz naredna 3 veka prepisivači u severnoj Evropi su koristili zbijenu i zaoštrenu formu Gotskog pisma. Oni su u Italiji i Španiji davali prednost približnom ali još uvek težem obliku Rotunda. U periodu od 15. veka italijanski prepisivači se vraćaju rimskim i karolingijskim modelima pisanja i dizajniranja italičnog stila pisanja (''Chansery kurziv'').
 
Ove tri vrste: gotski, italički i romanski su postale modeli štampanih pisama. [[Johanes Gutenberg]] je koristio gotski stil za štampanje Biblije, a od manjeg značaja bile su mu italične i romanske forme, koje kasnije postaju standardne.
 
Tokom srednjeg veka, stotine hiljada rukopisa su proizvedene: neki su bili ukrašeni zlatnim i finim slikanjem, neki ilustrovani linijama, a pojedini su se sastojali samo od teksta.
 
== Oživljavanje zapadne kaligrafije ==
Ručno pisane i ručno ukrašavane knjige u znatnoj meri prestaju da se proizvode oko [[1051]]. godine, kada štampanje postaje sve prisutnije. Međutim, krajem 19. veka, [[Viliam Moris]]. Umetnosti i veštine kretanja redefinisali su, oživeli i popularizovali englesku kaligrafiju. Morisova estetika i filozofija uticala je na mnoge kaligrafe, uključujući [[Edvard Džonston|Edvarda Džonstona]] i [[Erik Gil|Erika Gila]]. Edvard Džonston je izumeo svoj stil potpuno zaoštrenog rukopisa nakon proučavanja desetovekovnih rukopisa. Kao što je Ramzi Psalter, BL, Harli MS 2904., prateći uputstva gospodina Sidneja Kokerela u Fitcerbert muzeju.
 
Džonstonov najbolji rad “Pisanje, prosvetljivanje i natpisi”, objavljen je 1906. , nikada nije koristio činjenice “Osnovni” ili “Osnovni rukopis” po čemu je on ostao najzapamćeniji. Dzonston je prvobitno podučavao svoje studente inčanom rukopisu pri čemu su koristili prave uglove, ali kasnije je to promenio koristeći oštre uglove. Prema ovom rukopisu prvo se odnosio kao prema “Foundational Hand” u ilustraciji 6 njegove publikacije iz 1909. godine, Dzonstonova tipska slova postaju bazična za London Underground signage i nastavlja danas u izmenjenoj formi. Nova Dzonstonova tipska slova, izmenjeno izdanje pojavilo se 1988.
 
Uporedo sa Dznstonom, Austrijanac [[Rudolf Laris]] je učio pisanja u Bečkojkoj školi umetnosti i objavio je 6 knjiga o rukopisima koje su znatno uticale na nemačke kaligrafe. U područjima gde se govori nemački jezik nije bila napuštena upotreba Gotskog rukopisa, a gotski je takođe ostavio i jak uticaj na njihove stilove. [[Rudolf Koh]] je bio prijatelj i mlađi savremenik Larisa. Njegova knjiga, tipovi dizajna, i podučavanja učinila su da postane jedan od najuticajnijih kaligrafa 20. veka u severnoj Evropi, ali i u Sjedinjenim Americkim državama. Laris i Koh su podučavali i inspirisali mnoge evropske kaligrafe, a najuglednij među njima bili su: [[Fridrih Nojgebauer]], [[Karldžordž Hefer]] i [[Herman Zapf]].
 
[[Graili Hevit]] je bio najodgovorniji za oživljavanje umetnosti pisanja kao Džonstonov (1906.) koautor dela "Pisanje, prosvetljivanje i natpisi" (9 odeljak), ali i preko sopstvenih publikacija, a najvažnija od njih je "Natpisi za studente i zanatlije" (1930). Hevit ima dosta kritičara, ali i podržavalaca u tumačenju Cenino Ceninovih srednjovekovnih geso sredstava Donald Džekson, veoma poznati Britanski kaligraf, je otkrio njegova geso sredstva i na drugim mestima.
 
Mnogi tipovi su bazirani na istorijskim rukopisima, kao sto su Crno pismo (uključujući Fraktur), Lombardik, Uncial, Italik, i Roundhand.
 
[[Bakrorez]] je stil kaligrafskopg pisanja sa zaoštrenim perom umesto sa tupim. Ime potiče od oštrih linija pisanog stila koji podseća na gravure urezane u bakru. Bakrorez vrsta pokušaće da se nadmeće sa pismima graviranim u bakru.
 
Bakrorez je dobio ime po kopijama knjiga, 18. i 19. veka, koje su nastajale graviranjem bakarnih tanjira uz pomoć originalnog mastila. Studenti su neprestano radili na izradi kopija, iako prava kopija nije nikada dobijena, zato što je posao prvobitno bio rađen vajanjem bakarnih tanjira.
 
=== Kaligrafija danas ===
[[Datoteka:Westerncalligraphy.jpg|thumb|left|300px|thumb|Moderna zapadna kaligrafija]]
 
Red 121:
U isto vreme unajmljen je [[Donald Džekson]] u saradnji sa internacionalnim [[skriptorijum]]om za rad na projektu 21. veka, Biblija svetog Džona, vrednom više miliona dolara, čija je izrada pri kraju. To je najrealnija i najrasvetljenija Biblija u zadnjih 500 godina, rađena istovremeno i antičkim i modernim tehnikama. U ranim godinama 20. veka “Buli Biblija” nije bila ovlašćena, iako je dovršena od strane studenta Edvard Dzonstona.
 
=== Savremeni kaligrafi ===
Internacionalna kratka lista poznatih kaligrafa, koji su unapredili kaligrafiju novog veka:
* Donald Džekson,
* Tomas Ingmajer,
* Dejv Wud,
* Hazel Dolbi,
* Fernando Lembo di Pino,
* Dzin Larher,
* Julian Vaters,
* Seila Vaters,
* Denis Braun,
* Brodi Nojensvander,
* Hans-Joakim Burgert,
* Timoti Donaldson,
* Gotfriajed Pott,
* Piter Gilderdejl i
* Katarina Pjper i
* Paul Shav.
 
Digitalna era olakšava stvaranje tvorevina i novog i istorijskog stilizovanog fonta: a hiljade su ih sada u upotrebi. Kaligrafija daje jedinstveni sadržaj svakoj individualnoj slovnoj formi sa upotrebom dizajnerskog planiranja. Korisnost digitalnog medija za kaligrafe neće biti ograničen samo na planiranje nove biblije svetog Dzona već će olakšati i raniji ručni rad. Direktno pisanje u digitalnom mediju je sada olakšano putem grafičkih kartica i očekuje se da će porasti njegova upotreba predstavljanjem [[Majkrosoft]] [[Vindous Vista]] operativnog sistema (""Vista Pen Flicks"“) u 2007.
Red 144:
[[Epl]] predstavio je sličnu pogodnost u njihovom Tajger operativnom sistemu 2005. godine. Novi Leopardov [[operativni sistem]] biće takođe predstavljen i 2007. godine. Grafičke kartice olakšavaju kaligrafski dizajn više nego ogromne veličine umetničkih komada. Internet podržava kaligrafe, kao i umetnike rukopisa.
 
== Pribor ==
Osnovni pribor za kaligrafiju je:
* kaligrafsko pero (razlicitih širina u zavisnosti od veličine teksta, papira i dr.),
* [[olovka]] (može biti obla ili zaoštrena-najčesće se zaostrava na smirgli samo jedna strana) i
* četkica.
 
U dekorativne svrhe koristi se više zaoštrena olovka i čelična četkica, kao i obična tanka pera za pisanje . Kaligrafija može biti izvedena i uz pomoć [[flomaster]]a i [[hemijska olovka|hemijskih olovaka]] (najčesće se time izvodi moderna kaligrafija).