Jovan Žujović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-[[category: +[[Kategorija:)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
'''Jovan Žujović''' ([[1856]] – [[1936]]) osnivač [[geologija|geološke]] nauke u [[Srbija|Srbiji]], profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], predsednik [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske kraljevske akademije]].
 
Gimnaziju je završio u [[Beograd|Beogradu]]u, a zatim Prirodno-matematički odsek [[Velika škola|Velike škole]] (1877). Posle toga je završio Fakultet nauka - prirodnjački odsek u [[Pariz|Parizu]]u, studirao je i na Antropološkoj školi u Parizu.
 
Kao prvi školovani [[geologija|geolog]] u [[Srbija|Srbiji]], izabran je 1880. godine za suplenta na Katedri za mineralogiju sa geologijom na Velikoj školi u Beogradu. Ovim je začeta savremena geološka škola u Srbiji. Osim [[mineralogija|mineralogije]] i geologije, počeo je i predavanja iz [[paleontologije|paleontologije]]. Iz Pariza je doneo prvi polarizacioni mikroskop i uveo mikroskopska ispitivanja naših stena. Redovni profesor Velike škole postao je 1883. Za relativno kratko vreme (1880-1900) izradio je geološku kartu Srbije i napisao osnovne udžbenike iz geologije. Osnovao je Geološki zavod Velike škole (1889), pokrenuo prvi geološki časopis u Srbiji „Geološki anali Balkanskoga poluostrva“ (1889), osnovao [[Srpsko geološko društvo]] (1891). I sve što je tada Žujović osnovao postoji i danas. On je jedan od osnivača Muzeja srpske zemlje (današnji Prirodnjački muzej u Beogradu). Uveo je [[agrogeologija|agrogeologiju]] na Poljoprivrednom fakultetu, za čije osnivanje je takođe veoma zaslužan. Predavao je primenjenu geologiju na Tehničkom fakultetu posle [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Svoje naučne radove štampao je u mnogim inostranim i domaćim publikacijama.
 
Aktivno se bavio politikom. Bio je član Senata (1901). Ministar prosvete i crkvenih dela bio je u dva navrata, od [[16. 5.|16. maja]] do [[30. 7.|30. jula]] [[1905|1905.]] i [[11. 10.|11. oktobra]] [[1909|1909.]] do [[12. 9.|12. septembra]] [[1910|1910.]] godine. Ministar inostranih dela Srbije bio je od [[30. 7.|30. jula]] do [[2. 12.|2. decembra]] [[1905|1905.]] godine.
Red 13:
Bio je specijalni izaslanik srpske vlade u Parizu za vreme [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] u misiji organizovanja srpskih škola za izbegle đake i skupljanje pomoći.
 
Umro je [[19. 7.|19. jula]] [[1936]]. u [[Beograd|Beogradu]]u.
 
[[Datoteka:prvi_profesori.jpg|thumb|desno|Prvih osam redovnih profesora Beogradskog univerziteta]]
Među njegova najznačajnija dela ubrajaju se:
* Geologische Uebersicht des Knigreiches Serbien, 1886, Wien;
* Petrografska mineralogija, 1887;
* Petrografija I-III, 1889, 1895;
* Osnovi za geologiju Kraljevine Srbije, 1889;
* Sur les roches éruptives de la Serbie, 1893, Paris;
* Sur les terrains sédimentaires de la Serbie, 1893, Paris;
* Geologija Srbije -{I-II}-, 1893, 1900;
* Geološka građa okoline sela Boljetina, 1921;
* Pouke iz geologije, 1922;
* Opšta geologija, 1923;
* Les roches eruptives de la Serbie, 1924;
* Postanje zemlje i naše domovine I-II, 1927, 1929;
* Snabdevanje sela vodom. Izvori i bunari, 1931.
 
Njegovo delo „Kameno doba“ osim svog značaja koje je do sada imalo, dobilo je na važnosti time što je postalo prva knjiga na [[srpski jezik|srpskom jeziku]] koja je u elektronskom obliku postavljena na projekat Gutenberg.
Red 37:
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.gutenberg.org/dirs/1/1/2/9/11291/11291-0.txt Knjiga „Kameno doba“ u elektronskom obliku]
* [http://www.gutenberg.org/catalog/world/authrec?fk_authors=3924 Strana Jovana Žujovića na Projektu Gutenberg]
* [http://www.archives.org.yu/fjz.htm Fond Jovana Žujovića u Arhivu Srbije]
 
[[Kategorija:Geolozi|Žujović, Jovan]]