Razlike između izmjena na stranici "Joan Blaeu"

Dodana 2 bajta ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m/м (robot kozmetičke promjene)
[[Datoteka:Joan_Blaeu_(J.van_Rossum).jpg|mini|250px|Joan Blaeu]]
'''Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu''' ([[23. 9.|23. septembar]] [[1596]]. – [[28. 5.|28. maj]] [[1673]].), [[Grafika|grafičar]] i izdavač [[Karta|karata]], [[atlas]]a, astronomskih karata i globusa u [[Amsterdam]]u. Naslijedio je [[1673]]. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, [[Kartografija|kartografa]] i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu [[1631]]. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim [[1634]]. ''Toonneel des Aerdryx'', najveći atlas [[17. vijek]]a, koji je u 11 tomova izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin ''Le théâtre de monde ou nouvel atlas'', a iduće [[1635]]. godine ''Theatrum Orbis Terrarum'' ili ''Atlas Novus''. Nakon očeve smrti [[1638]]. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti [[1642]]. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri [[17. vijek]]a. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier [[1704]]. u talijanskom albumu (''Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...''), 1704-1705. na nizozemskom (''Het nieuw stede boek ven Italia''), i odmah zatim na latinskom jeziku (''Novum Italiae theatrum, sive accurata ...''), pa R. Ch. Alberts u Hagu [[1724]]. (''Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...''), te iste godine u latinskom (''Novum Italiae theatrum'') i francuskom izdanju (''Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...''). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz [[1724]]. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike [[Zadar|Zadra]], [[Herceg Novi|Herceg Novog]], [[Split]]a, [[Novigrad]]a, [[Kotor]]a, [[Šibenik]]a, [[Krf]]a, [[ Klis]]a, [[Trogir]]a, [[Obrovac|Obrovca]], Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] De Regno s historijskim kartama ''Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae'' (Ioanii Lucii: ''De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex''. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).
 
== Veze ==
 
== Literatura ==
* D. Kečkement: Grafike dalmatinskih gradova Joana Blaeua. Radovi Centra JAZU u Zadru 1976, 22-23, str. 153-180.
* J. Mikulandra: Kartografske projekcije atlasa "Theatrum Orbis Terrarum sive Atlas Novus Pars Secunda", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2009.
;Ostali projekti
{{WProjekti