Jekuno Amlak – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 35:
| majka =
}}
'''Jekuno Amlak''' ([[Amharski jezik|amharski]]: ይኵኖ አምላክ) vladarskog imena ''Tasfa Ijasus'' ( ? - [[1285]]), bio je [[Etiopija|etiopski]] car ([[Neguš|neguš negasti]]) od [[10. 8.|10. augusta]] [[1270]] do [[19. 6.|19. juna]] [[1285]], utemeljitelj [[Salomonska dinastija|Salomonske dinastije]] jer je po svom ocu Tasfa Ijasusu, vukao svoje porijeklo od posljednjeg [[aksumsko Carstvo|aksumskog]] kralja [[Dil Na'od|Dil Na'oda]]a.
== Biografija ==
=== Uspon na tron ===
Ono što se danas zna o Jekunu Amlaku temelji se na etiopskoj usmenoj predaji i [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[hagiografija]]ma. Po njima Amlak je bio iz Sagarata ([[Regija Amhara|Amhara]])
 
Jekuno Amlak školovao se u [[manastir]]u Istifanos na jezeru [[Jezero Haik|Haik]]. Kasnije srednjovjekovne hagiografije navode da ga je podučavao osobno sv. Tekle Hajmanot, ranije hagiografije navode da mu je učitelj bio Ijasus Moa, [[iguman]] [[manastir]]a Istifanos.
 
Po etiopskim [[legenda]]ma Jekuno Amlak je bio zarobljen od strane [[Dinastija Zagaj|zagajskog]] kralja "Za-Ilmaknuna" na Planini Malot, ali je uspio pobjeći. Potom je okupio podršku u pokrajinama [[Regija Amhara|Amhara]] i [[Provincija Šoa|Šoa]], i sa vojskom sljedbenika, pobijedio i svrgnuo s trona [[Dinastija Zagaj|zagajskog]] kralja. Po suvremenom etiopskom historičaru Tadese Tamratu, tu se radi o [[Jetbarak|Jetbaraku]]u, a ne o Amlaku, ali zbog lokalnog oblika damnatio memoriae (zabrane pamćenja), njegovo ime je uklonjeno iz historije. <ref>Taddesse Tamrat, ''Church and State in Ethiopia'' (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 68 n.1</ref>Noviji istraživač historije [[Volo|Vola]] Getachew Mekonnen Hasen, tvrdi pak da se ipak radi o Jekuno Amlaku, a da je posljednji [[Dinastija Zagaj|zagajski]] kralj kojeg je on svrgnuo bio Na'akueto La'ab. <ref>Getachew Mekonnen Hasen, ''Wollo, Yager Dibab'' (Addis Ababa: Nigd Matemiya Bet, 1992), str. 28-29</ref>
 
== Vladavina ==
Jekuni Amlaku se pripisuje da je vodio rat protiv [[Kraljevstvo Damot|Kraljevstva Damot]], koje je ležalo južno od rijeke [[Plavi Nil]].
 
Pisana historija pruža nam više sigurnosti da ocijenimo njegove odnose s drugim zemljama. Tako danas znamo da Jekuno Amlak nije samo razmijenjivao pisma s [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantskim]] carem [[Mihajlo VIII Paleolog|Mihajlom VIII Paleologom]], već mu je poslao i nekoliko [[žirafa]] na dar.<ref>Budge, ''A History of Ethiopia: Nubia and Abyssinia'', 1928 (Oosterhout, the Netherlands: Anthropological Publications, 1970), str. 285.</ref> Isprva su njegovi odnosi sa susjednim [[Muslimani|muslimanskim]] zemljama bili su prijateljski, no njegovi uporni zahtjevi da se [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|Etiopskoj pravoslavnoj tevahedo crkvi]] dodijeli [[Abuna]] pogoršali su odnose. Njegovo do danas sačuvano pisma iz [[1273]] koje je slao [[Mameluci|mamelučkom]] [[sultan]]u Baibarsu u [[Kairo]], koji je tad bio suveren [[Aleksandrija|aleksandrijskog]] [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarha]] (glavara [[Koptska Crkva|koptske]] i etiopske crkve), u kojem ga moli za pomoć da mu se dodijeli novi [[Abuna]], jasno govori da to nije njegov prvi zahtjev. Kad jedna od njegovih poruka nije stigla do Kaira, on je zato okrivio [[Jemen|jemenskog]] [[sultan]]a, da je on iz pozadine spriječio njegovog glasnika da dođe do Kaira. Zbog tog je bio primoran da se osloni na [[Sirija|sirijske]] svećenike koji su se nekako probili do njegova carstva.<ref>Taddesse, ''Church and State'', str. 69</ref>
 
Njemu se pripisuje gradnja crkve izgradnju crkve Genete Marjam pored [[Lalibela|Lalibele]] , u kojoj se nalaze najstarije etiopske [[Freska|freske]]. <ref>Paul B. Henze, ''Layers of Time, A History of Ethiopia'' (New York: Palgrave, 2000), str. 59.</ref>
Red 53:
Njegov naslijednik car [[Bajda Marjam Etiopski|Bajda Marjam]] je njegov leš ponovno pokopao u crkvi Atronsa Marjam. <ref>[http://130.238.24.99/library/resources/dossiers/local_history_of_ethiopia/A/ORTAST.pdf "Local History in Ethiopia"] The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 28. januara 2008.)</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}