Iranski kalendar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 262:
 
=== Zoroastrijski kalendar ===
Prvi kalendari zasnovani na zoroastrijskoj kosmologiji su se pojavili u kasnijem [[Ahemenidi|ahemenidskom]] periodu (650 - 330. pne.). Razvijali su se tokom vekova, ali imena su slična kao danas.
 
Ujedinjenom Ahemenidskom carstvu je bio potreban prepoznatljiv iranski kalendar, jedan je razvijen po uzoru na [[egipatski kalendar]], sa 12 meseci od po 30 dana, svaki posvećen nekom ''[[yazata]]''-i (Eyzad) i sa četiri odeljka nalik semitskoj sedmici.
* Četiri dana u mesecu su bili posvećeni [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]] i sedam dana je nazvano po šest [[Amesha Spenta|Ameša Spenti]].
* Trinaest dana su dobili: Vatra, Voda, Sunce, Mesec, Tiri i Geuš Urvan (duša svih životinja), [[Mithra]], [[Sraosha]] (Soroush, yazata molitve), [[Rashnu]] (Sudija), [[Fravashi]], [[Vahram|Bahram]] (yazata pobede), [[Raman]] (Ramesh znači mir), and [[Vata]], božanstvo vetra.
* Tri su posvećene ženskim božanstvima, [[Daena]] (yazata religije i personifikovana svest), [[Ashi]] (yazata sudbine) and [[Arshtat]] (pravda).
* Preostala četiri dana su dobili: [[Asman]] (gospodar neba ili Nebesa), [[Zam]] (zemlja), [[Manthra Spenta]] (Darežljiva Sveta Reč) and Anaghra Raocha ('Beskrajna Svetlost' raja).
 
Kalendar je imao značajan uticaj na religijsku službu. Njime je utvrđen panteon glavnih božanstava i osigurano da njihova imena budu često izgovarana, jer su pri svakoj zoroastrijskoj bogoslužbi prizivane jazate dana i meseca. Takođe je pojašnjen obrazac proslava; npr. ''Mitrakanna'' ili [[Mehregan]] je slavljen na Mitrin dan Mitrinog meseca a festival Tiri (Tiragan) na Tirijev dan Tirijevog meseca.
Red 274:
Nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njegove smrti, persijske teritorije su pripale jednom od njegovih generala, [[Seleuk]]u ([[312. pne.]]), što je bio početak iranske [[Seleukidi|seleukidske]] dinastije. Seleukidi su na osnovu grčke tradicije uveli običaj datiranja od početka ere umesto po vladavinama pojedinačnih kraljeva. Njihova era je postala poznata kao Aleksandrova, ili kasnije [[Seleukidska era]]. Pošto novi vladari nisu bili zoroastrijanci, sveštenici zoroastrijanske vere su izgubili svoju funkciju na kraljevskom dvoru, zbog čega su bili nezadovoljni Seleukidima. Iako su usvojili datiranje po eri, uveli su sopstvenu, [[Zaratustra|Zaratustrinu]] eru.
 
To je bio prvi ozbiljan pokušaj da se odrede datumi iz života proroka Zaratustre. Sveštenici nisu imali zoroastrijske istorijske izvore, pa su se okrenuli babilonskim arhivama, čuvenim u starom svetu. Tu su saznali da se u persijskoj istoriji dogodio neki veliki događaj 228 godina pre Aleksandrove ere. Zapravo, tada je ([[539. pne.]]) [[Kir Veliki]] osvojio [[Babilon]]. Ali sveštenici su ovo pogrešno protumačili kao vreme kada je njihovom proroku otkrivena "prava vera"; pošto je [[Avesta]]nska literatura ukazivala da se to otkrovenje dogodilo kada je Zaratustra imao 30 godina, [[568. pne.]] je uzeta za godinu njegovog rođenja. To je ušlo u zapise kao početak Zaratustrine ere, pa i [[Persijsko carstvo|Persijskog carstva]]. Ovaj netačan datum se još pominje u mnogim enciklopedijama kao Zaratustrin datum rođenja.
 
=== Parćanske i sasanidske modifikacije ===
[[Parćansko carstvo|Parćani]] ([[Arsakidi|Arsakidska dinastija]]) su usvojili isti kalendarski sistem s manjim modifikacijama, a eru su datirali od [[248. pne.]], kada su smenili Seleukide. Njihova imena za mesece i dane su parćanski ekvivalenti avestanskih, ranije korištenih, malo su se razlikovali od [[srednjopersijski]]h imena koja su kasnije koristili [[Sasanidi]]. Npr. današnji persijski mesec ''Day'' je nazivan ''Dadvah'' (Tvorac), na parćanskom je to bilo ''Datush'' a Sasanidi su ga zvali ''Dadv''/''Dai'' (''Dadar'' na Pahlaviju).
 
[[Ardašir I]], osnivač Sasanidske dinastije, je [[224]]. n.e. dodao pet dana na kraj godine i nazvao ih dani ''Gatha'' ili ''Gah'' po starim zoroastrijskim himnama istog imena. Ovo je bio kalendar od 365 dana, kakav je već postojao u Rimskom carstvu ([[julijanski kalendar]]) i u [[Egipat|Egiptu]]. Iranci su za egipatski sistem znali vekovima, ali ga nikada nisu koristili. Novi sistem je stvorio konfuziju i naišao na otpor. Mnogi obredi su sprovođeni tokom nekoliko dana kako neki sveti dan ne bi bio propušten. I do danas mnogi zoroastrijski praznici imaju dva datuma.
 
Da bi pojednostavio situaciju, Ardaširov unuk [[Hormizd I]] je povezao nove i stare svete dane u kontinualne šestodnevne proslave. Izuzetak je bio [[No Ruz]], jer su prvi i šesti dan meseca obeležavani zasebno, a šesti je postao značajniji kao Zaratustrin rođendan. Ali, reforma nije rešila sve probleme, pa je [[Jazdegard III]], poslednji sasanidski vladar, uveo konačne promene. Godina [[631]]. je izabrana za početak nove ere i ovaj poslednji carski persijski kalendar je poznat kao ''Yazdgerdi'' kalendar.