Iranrud – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 15:
* '''Zapadna trasa''' – okvirno prateći najkraću zračnu udaljenost između dviju [[obala]], proteže se ukupnom duljinom od oko 950 [[km]] od krajnjeg sjevera [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] do jugozapada [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Kanal bi na jugu prolazio [[Arvand-Rud]]om, [[Karun]]om i [[Karhe|Karhom]] (~300 [[km]]), a na sjeveru [[Safid-Rud]]om (~50 [[km]])<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Navedena [[Popis iranskih rijeka|riječna]] korita djelomično su plovna i bilo bi nužno uređenje toka. U centralnom dijelu, kanal bi se protezao kroz visoke [[Popis iranskih planina|planinske]] doline duljinom od oko 600 [[km]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Generalne prednosti zapadne trase su kraća udaljenost među morima, prolazak kroz [[huzestan]]ske i [[gilan]]ske nizine, parcijalna plovnost rijeka, mogućnost korištenja više umjetnih jezera, te lakša vodoopskrba kanala zbog [[Vlažnost zraka|vlažne]] [[Geografija Irana#Klima|klime]] i [[Popis iranskih rijeka|brojnih vodotoka]]. Međutim, veliki nedostatak ove trase je prolaz preko lanaca [[Zagros]]a, [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]] i [[Alborz]]a, osobito u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanskoj]] i [[Hamadanska pokrajina|Hamadanskoj pokrajini]] gdje je neizbježno penjanje na [[Nadmorska visina|visine]] iznad 1800 [[Metar|m]]. Zapadna trasa spominjana je isključivo kao mogućnost i za nju nisu izrađivane nikakve detaljnije studije s obzirom da stručnjaci daju veliku prednost fleksibilnijoj istočnoj trasi.
* '''Istočna trasa''' – proteže se od [[makran]]skih obala [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] do jugoistoka [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ukupnom duljinom od {{nowrap|1465 – 1600 [[km]]}}<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Ovu trasu je [[1966.]] ({{nowrap|1345. [[Iranski kalendar|AP]]}}) prvi predložio inženjer [[Human Farzad|H. Farzad]], a predviđa pružanje kanala preko depresija [[Hamun-e Džaz-Murijan]]a, [[Dašt-e Lut]]a i [[Dašt-e Kavir]]a<ref name="Aftabir31102007"/>. Do kasnih [[1990-ih]] iranski inženjeri za krajnje južno odredište planirali su okolicu [[Bandar-e Abas]]a<ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>, konkretnije dolinu [[Rud-e Minab|Minaba]], a potom je trasa pomaknuta istočno prema [[makran]]skim dolinama rijeke [[Rud-e Kašani|Kašani]] u [[Džaskanski okrug|Džaskanskom]] ili [[Rud-e Kahir|Kahir]] u [[Čabaharski okrug|Čabaharskom okrugu]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>. [[Rusija|Ruski]] stručnjaci, koji su [[2000-ih]] neovisno od [[iran]]skih razrađivali preliminarne planove za golemi transazijski kanal, također su kao konačnu [[Indijski ocean|indijskooceansku]] točku vidjeli [[Bandar-e Abas]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008">Vidi:<br />• {{en icon}} {{citat knjiga|prezime=Volosevich|ime=Aleksei|naslov=Project of a super canal connecting the Kara Sea and the Persian Gulf presented in Tashkent|izdavač=Ferghana Information Agency|lokacija=Moscow|url=http://enews.fergananews.com/articles/2480|datum=26. 11. 2008.}}<br />• {{en icon}} {{citat knjiga|prezime=Goble|ime=Paul|naslov=Moscow Proposes Building ‘Super Canal’ from Arctic to Persian Gulf|izdavač=Georgian Daily|lokacija=Tbilisi|url=http://georgiandaily.com/index.php?option=com_content&task=view&id=8623&Itemid=74|datum=27. 11. 2008.}}</ref>. Doline obaju navedenih rijeka sijeku [[Bašakerdski masiv]] i vode do [[Hamun-e Džaz-Murijan]]a, krajnjeg jugoistočnog dijela [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] odnosno [[Geološka depresija|depresije]] čija se istočna i sjeverna obrubna zona predviđena za trasu nalazi na oko {{nowrap|600 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}} Kanal bi na ovom dijelu prolazio okolicom grada [[Iranšaher]]a, a jedan od važnih izvora snabdijevanja bila bi mu rijeka [[Rud-e Bampur|Bampur]].
:Na 28°15'[[Geografska širina|N]] između planina [[Kuh-e Konaru|Konaru]] i [[Kuh-e Gandž|Gandž]] gdje je najuži dio [[Bareški masiv|Bareškog masiva]], kanal bi prolazio kroz usjek duljine 10 [[km]] odnosno maksimalne dubine 600 [[Metar|m]] i nastavljao sjeverno prema [[Dašt-e Lut]]u dolinom rijeke [[Rud-e Gišu|Gišu]]. Alternativni put ovom dijelu trase nalazi se između [[Bazman]]a i [[Istočnoiranski masiv|Istočnoiranskog masiva]], no unatoč manjim maksimalnim [[Nadmorska visina|visinama]] terena zbog duljine iziskuje kompleksnije [[Građevinarstvo|građevinske]] zahvate u obliku veće količine iskapanja tla ili promjene plovidbene razine. Sljedećih 700 [[km]] prema sjeveru kanal bi se protezao u rubnom pojasu između [[Dašt-e Lut|Lutske depresije]] i krajnjih istočnih obronaka [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]], neposredno uz gradove poput [[Muhamedabad (Kermanska pokrajina)|Muhamedabada]], [[Bam]]a i [[Šahdad]]a. Čitavom ovom duljinom [[nadmorska visina]] je istovjetna i kreće se od {{nowrap|600 – 700 [[Metar|m]]}} pa opsežniji građevinski zahvati nisu nužni sve do 50 [[km]] sjeverozapadno od [[Tabas]]a između planina [[Kale-je Godar-e Kabr|Godar-e Kabr]] i [[Kuh-e Bogabandž|Bogabandž]] gdje se teren djelomično penje do {{nowrap|1000 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}} i potom ponovo spušta prema [[Dašt-e Kavir]]u<ref name="Aftabir31102007"/>. Istočna područja ove pustinje duljine 150 [[km]] na istoj su visini kao [[Hamun-e Džaz-Murijan|džaz-murijanski]] i [[Dašt-e Lut|lutski]] dijelovi planirane trase, no na 35°45'[[Geografska širina|N]] kod obronaka planine [[Kuh-e Čah-Zardu|Čah-Zardu]] prelaze na {{nowrap|800 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}} Krajnji sjeverni dio trase na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] duljine je 200 [[km]] odnosno {{nowrap|800 – 1000 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}}, a većim dijelom proteže se dolinom rijeke [[Kal-e Šur-e Džadžarm|Džadžarm]]<ref name="Kayhan6112009"/>.
:Za efikasan prijelaz kanala preko [[Alborz]]a s vrhovima višim od 2000 [[Metar|m]] potrebni su prokopi dubine najmanje 500 [[Metar|m]]<ref name="Khabar1242012"/>. Najlakši takav prijelaz moguće je izvesti na potezu {{nowrap|[[Abr]] – [[Aliabad-e Katul]]}} gdje se širina masiva sužava na manje od 10 [[km]], no uzimajući u obzir maksimalnu planiranu razinu kanala od {{nowrap|1070 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}}<ref name="Kayhan6112009"/> i takav zahvat iziskuje kolosalne količine iskopanog materijala planine [[Kuh-e Sarhan (Semnanska pokrajina)|Sarhan]] (najmanje 1,5 [[km³]]). Konačno, [[golestan]]skom nizinom kanal bi se duljinom od 80 [[km]] nastavio do luke [[Bandar-e Turkaman]] na obali [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ({{nowrap|–28 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}})<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Kao alternativni sjeverni ogranak preko [[Alborz]]a razmatran je i potez {{nowrap|[[Šahrud]] – [[Sari (grad)|Sari]]}} odnosno dolina rijeke [[Rud-e Neka|Neke]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Topografija masiva s [[kanjon]]ima i uskim dolinama pogodna je za izvedbu [[Brodska prevodnica|prevodnica]] nužnih za svladavanje plovidbenih razina<ref name="Khabar1242012"/>. Planovi predviđaju dvosmjeran kanal širine od 100 [[Metar|m]]<ref name="Shafaf1242012"/> kojim bi plovili [[teretni brod]]ovi i [[tanker]]i<ref name="Aftabir31102007"/>, a minimalna [[dubina]] iznosila bi 5,0 [[Metar|m]]<ref name="Shafaf1242012"/><ref name="Kayhan6112009"/>. Snabdijevanje bi se vršilo pomoću stalnih i sezonskih [[Popis iranskih rijeka|vodotoka]], te [[pumpa]]njem vode iz [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/>.
Red 32:
* '''Potencijalne spone:'''
:* Proširena [[Crno more|crnomorska]] – uz postojeći [[Kanal Volga – Don|kanal]], [[Rusija]] planira usporedni [[kanal Volga – Don 2]] s povećanim kapacitetima, kao i izgradnju tzv. [[Evroazijski kanal|Evroazijskog kanala]] preko [[Kumsko-manička depresija|Kumsko-maničke depresije]] čime bi ukupni plovidbeni put između [[Kaspijsko more|Kaspijskog]] i [[
:* [[Arktički ocean|Arktička]] – godine [[2008.]] ruski stručnjaci predložili su projekt kolosalnog [[Azijski kanal|Azijskog kanala]] koji bi se duljinom od 6000 [[km]] protezao od [[Arktički ocean|arktičkog]] [[Karsko more|Karskog mora]] preko [[Ob]]a u [[Rusija|Rusiji]], [[Kazahstan]]a, [[Uzbekistan]]a i [[Turkmenistan]]a do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]], a potom Iranrudom do [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008"/>. Izgradnjom ovog kanala, čija bi gradnja trajala {{nowrap|15 – 25}} godina uz troškove od {{nowrap|100 – 150}} milijardi [[USD]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008"/>, ostvarila bi se najkraća pomorska veza sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] uz dobivanje alternativnih ruta za [[Sjeverna Evropa|Sjevernu Evropu]] i [[Daleki Istok]] preko [[Sjeverni morski put|sjevernog morskog puta]].
:* [[Iranska visoravan|Unutrašnja iranska]] – postoji mogućnost gradnje manjih sporednih kanala do drugih [[Popis gradova u Iranu|gradova]] na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] poput [[Kerman]]a, [[Kašan]]a, [[Jazd]]a i [[Kom]]a<ref name="Aftabir31102007"/>.
| |||