Iran – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 8:
| grb = Emblem of Iran.svg
| tip_simbola = Grb
| geslo = ''Esteglal, azadi, džomhuri-je islami''<br />[[perzijski jezik|perz.]] استقلال. آزادی. جمهوری اسلامی
| geslo_prijevod = ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Neovisnost, sloboda, islamska republika'')
| državna_himna = ''[[Sorud-e meli-je džomhuri-je islami-je Iran]]''
Red 26:
| etničke_grupe = [[Perzijanci]], [[iranski narodi]], [[Etničke grupe Irana|dr.]]
| etničke_grupe_godina =
| religija = službena: [[šijitizam]];<br />priznate: [[islam]]ske grane, [[kršćanstvo]], [[zoroastrizam]], [[judaizam]]
| demonim = Iranac
| org_tip =
Red 393:
=== Vojska ===
{{glavni|Oružane snage Irana}}
[[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od tri [[podmornice klase Kilo|podmornice klase Kilo]] u iranskoj mornarici]]
Iranske oružane snage modernizirane su i reorganizirane nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon što je [[1921.]] vlast preuzeo [[Reza-šah]]. Za vrijeme vladavine posljednjeg iranskog šaha, [[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavija]], oružane snage su obučene i opremljene uz pomoć stranih vojska. Prodaja američkog oružja Iranu narasla je na 11,2 milijarde dolara u razdoblju od [[1950.]] do [[1979.]]<ref name="globalsecurity intro">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/intro.htm Iran: Uvod] na globalsecurity.org</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iranske oružane snage izgubile su oko 60% ljudstva (zbog čistki i dezerterstva)<ref name="global security army">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army.htm Iranska vojska], na stranici globalsecurity.org</ref>, dok je istovremeno ajatolah Homeini dekretom [[5. 5.]] [[1979.]] stvorio korpus [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] (''pasdaran'') čiji je cilj obrana interesa revolucije.
 
Red 503:
Cilj iranske vlade na ekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u ekonomiju planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=februar 2001.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski ekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 15.</ref>.
 
Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[Nauka|naukenaukei]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. 3. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Geografija Irana|prirodnih]] i [[Historija Irana|historijskih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. 9. 2003.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine Iran je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. 11. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. 7. 2006.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>.
 
Ekonomija Irana u [[2010.]] godini procjenjena je između 858.66<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=mart 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih ekonomija koja bilježi pozitivan ekonomski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Glavni ekonomski problemi tokom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. 3. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 17.</ref>.