Razlike između izmjena na stranici "Porodično pravo"

'''Obiteljsko''' ili '''porodično pravo''' je skup pravnih pravila i načela kojima se uređuju obiteljski odnosi, tj. osobnopravni i imovinskopravni odnosi članova [[obitelj]]i te članova obitelji prema trećim osobama. Prije svega, normama obiteljskog prava uređuje se [[brak]] i bračni odnosi, te odnosi između [[roditelj]]a i [[djete|djece]].

'''Obiteljski odnosi''', koje uređuju pravna pravila obiteljskog prava, su posebni su [[društveni odnosi]] koji u svakom [[društvo|društvu]], odnosno pravnom sustavu, zbog svoje važnosti uživaju posebnu pravnu zaštitu. Važnost tih odnosa je u tome što se u njima rađa i podiže potomstvo, osigurava opstanak pojedinaca, a time i društvene zajednice, odnosno što se putem njih zadovoljavaju biološke, osjećajne i druge intimne ljudske potrebe.

Pravnim propisima određniodređeni su subjekti obiteljskopravnih odnosa, pretpostavke za njihov nastanak, pravni učinci koje proizvode, kao i pretpostavke te učinci prestanka tih odnosa.

* skrbnika i štičenikaštićenika,

Pretpostavke za nastanak pojedinog obiteljskog odnosa su specifične činjenice ili okolnosti, kao npr. [[rođenje]] djeteta, [[srodstvo]], sklapanje [[brak]]a, itd.

Pravno uređeni obiteljski odnosi proizvode određene pravne učinke, odnosno, za subjekte tih odnosa stvaraju se određena prava i dužnosti. Dvije su osnovne kategorije učinaka: ''osobnopravni'' te ''imovinskopravni učinci''. U obiteljskom pravu težište je na osobnopravnim učincima pojedine vrste obiteljskih odnosa, međutim imovinskopravnim propisima obiteljskog prava uređuje se imovinski odnosi među subjektima obiteljski odnosa (to se prije svega odnosi na [[bračna stečevina|bračnu stečevinu]] bračnih drugova, ali i na odnose imeđu roditelja i djece, i dr.).

Prestanak obiteljskog odnosa može biti uvjetovan bilo nekom činjenicom ili okolnošću, što dovodi do raskida tog odnosa (npr. braka, skrbništva), bilo prirodimprirodnim događajem (kao što je [[smrt]]). Prestanak obiteljskog odnosa također proizvodi određene osobnopravne posljedice (kao npr. pitanje prezimena rastavljenog bračnog druga), ali i imovinskopravne posljedice (npr. podjela zajedničke [[imovina|imovine]]).

* zaštite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,

'''[[Istospolna zajednica]]''' je životna zajednica dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.

'''Djetetovom majkom''' smatra se žena koja ga je rodila. '''Djetetovim ocem''' smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tijekomtokom tristo dana od prestanka braka. Ukoliko se na taj način ne može odrediti majčinstvo ili očinstvo, utvrđuje se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.

Dijete može osporavati majčinstvo, odnosno očinstvo osobi koja je upisana u [[natične knjige|maticu rođenih]] kao njegov roditelj. Pod određenim zakonskim pretpostavkama, to može učiniti i žena koja je uisanaupisana kao majka, odnosno muškarac kao otac.

'''[[Posvojenje]]''' je poseban oblik obiteljsko-pravnogobiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo.

* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1583.htm Obiteljski zakon] ([[Narodne novine]], broj 116/2003., 17/2004., 136/2004.)

* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1584.htm Zakon o istospolnim zajednicama] ([[Narodne novine]], broj 116/2003.)

* <small>Alinčić, Bakarić-Abramovič, Hrabar, Jakovac-Lozić, Korać, OBITELJSKO"Obiteljsko PRAVOpravo", Zagreb, 2001.</small>