Ilja Rjepin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 18:
'''Ilja Rjepin''' ({{jez-rus|Ilья́ Efímovič Répin}}; [[Čugujiv]], [[5. avgust]] [[1844]] — [[Kukala]], [[29. septembar]] [[1930]]) je bio [[Rusija|ruski]] [[slikar]] i vajar. Njegovi realistički radovi pokazivali su veliku psihološku dubinu i pokazivali su napetosti unutar postojećeg poretka. U [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog veka njegovi radovi su predstavljeni kao progresivni model kako trebaju slikati ostali slikari u Sovjetskom Savezu.
 
== Život i rad ==
Rođen je blizu [[Harkov]]a. Njegovi roditelji su bili ruski vojni doseljenici. Najpre je izučio zanat kod lokalnog slikara ikona i započeo je sa izučavanjima slikanja portreta. Otišao je [[1866]]. u [[Sankt Peterburg]], gde su ga primili na Carsku akademiju umetnosti. Od [[1873]]. do [[1876]]. boravio je u [[Italija|Italiji]] i [[Pariz]]u pomoću stipendije, koju je dobio od akademije. U Parizu se upoznao sa delima [[impresionizam|impresionista]], što je značajno uticalo na njegov kolorit i osenčavanje. Ipak njegov stil je ostao bliži starim evropskim majstorima, poput [[Rembrant]]a. Obično bi slikao narod, a u kasnijim fazama slikao je i carsku elitu i inteligenciju. Za vreme [[Rusko carstvo|Carske Rusije]] bio je jedan od prvih portretista koji je putovao po Rusiji i crtao običan narod. Ka crtanju običnog naroda usmerio ga je [[Vladimir Stasov]], tada glavni kritičar i poznavalac ruske umetnosti. Razlog je bio i u tome što su takvi radovi bili dobro prihvaćeni kod glavnih kupaca umetničkih dela, [[Pavel Tretjakov|kneza Tretjakova]] pa i velikog kneza i carevog sina Vladimira Aleksandroviča.
 
==Peredvižnici Peredvižnici ==
[[Datoteka:Kurskaya korennaya.jpg|mini|300p|[[Uskršnja litija u Kurskoj guberniji]] ([[1880]] — [[1883]])]]
 
Kada se vratio u Rusiju pripadao je od [[1878]]. pokretu [[Peredvižnici|peredvižnika]], umetnika koji su se pobunili protiv akademskog formalizma službene akademije. Tada je naslikao čuvenu sliku ljudi, koji vuku barže na Volgi, [[Burlaci na Volgi]] ({{jez-rus| Burlaki na Volge}}). Slika je fokusirana samo na osobe time da je ostatak slike (pozadina) ostala nenacrtana. Ta psihološka koncentracija lica na slikama je ujednom bila i revolucionarni početak crteža, ne samo u Rusiji već i u [[Evropa|Evropi]].
 
== Istorijske i savremene teme ==
Nakon ubistva cara [[Aleksandar II|Aleksandra II]] [[1881]]. naslikao je niz slika sa temom ruskog revolucionarnog pokreta.
U to doba naslikao je i sliku „Uskršnja procesija u Kurskoj guberniji“. Ta slika pokazuje različite klase i napetosti među njima postavljene u kontekst tradicionalnog verskog obreda. Svi na slici su ujedinjeni u polaganom, ali neprekidnom kretanju napred.
Red 37:
Repin je naslikao i brojne čuvene ličnosti kao [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]], [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitrija Mendeljeva]], [[Modest Musorgski|Musorgskog]], [[Pavel Tretjakov|Pavla Tretjakova]] i [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]].
 
== Kasniji život ==
Repin je sam sagradio kuću severno od [[Sankt Peterburg]]a. Nakon Oktobarske revolucije kuća mu se našla u [[Finska|Finskoj]]. Pozivali su ga da se vrati u Rusiju, ali odgovarao je da je prestar da putuje. Umro je [[1930]]. u Kukali u Finskoj.
 
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:REPIN Ivan Terrible&Ivan.jpg|[[Ivan Grozni i njegov sin]] [[1870]] — [[1873]]
Red 75:
 
{{Lifetime|1844|1930|Rjepin, Ilja}}
 
[[Kategorija:Ruski slikari]]
[[Kategorija:Slikari realizma]]