Verzija na datum 17 mart 2014 u 05:25 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m Fix ← Starija izmjena		Aktualna verzija na datum 23 juni 2014 u 09:59 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene
Red 14: == Pravo == [[Pravo]] u uobičajenom načinu govora, znači pravilo koje je (suprotno etičkim pravilima) moguće provesti pomoću različitih institucija. Nauka prava prelazi granice između društvenih i humanističkih znanosti, ovisno o pogledu istraživanja. Pravo se ne može uvijek provesti, pogotovo u kontekstu internacionalnih odnosa. Definirano je kao '''sustav pravila''', kao ''interpretirajući koncept'' za postizanje pravde, kao'' autoritet'' posredovanja u ljudskim interesima, pa čak i kao naredba suverenosti, vraćena kao prijetnja sankcijom. Međutim, pravo se može smatrati kao potpuna ,centralna i društvena institucija. Pravo pripada [[politika\|politici]] jer ga ona stvara. Pravo je filozofija, jer ga oblikuju moralna i etička uvjerenja. Pravo govori mnogo o povijesti jer statuti i kodifikacija potječu iz prošlosti. Pravo je i ekonomija, jer svako pravilo u vezi ugovora, delikta, prava vlasništva, prava rada i društvenog prava i mnogih drugih mogu imati snažan utjecaj na raspodjelu dobara. == Književnost == Na [[književnost]] se može gledati kao na kolekciju priča, pjesama i drame koja se okreće oko pojedinih tema. U tom slučaju, priče, pjesme i drame mogu i ne moraju imati nacionalnu implikaciju. Zapadni kanonik formira takvu književnost. Termin ''književnost'' ima različita značenja ovisno o tome tko se njime koristi i u kojem kontekstu. Može označavati svaki simbolični zapis i obuhvaćati sliku, skulpturu i slova. Ljudi mogu primijetiti razliku između ''književnosti'' i nekog popularnog oblika pisanog djela. Termini poput ''književna fikcija'' i ''književna vrijednost'' često služe pri razlikovanju individualnih djela. == Izvedbene umjetnosti == U [[izvedbene umjetnosti\|izvedbenim umjetnostima]] umjetnik koristi svoje vlastito tijelo, lice i prisutnost kao sredstvo za stvaranje umjetničkog djela. Izvedbene umjetnosti uključuju [[akrobacija\|akrobaciju]], zabavljanje publike, [[ples]], [[mađioničarski trikovi\|mađioničarske trikove]], [[glazba\|glazbu]], [[opera\|operu]], [[film]], [[žongliranje]], [[kazalište]]... Umjetnici koji sudjeluju u ovim umjetnostima ispred publike, nazivaju se izvođači, uključujući glumce, komičare, plesače, glazbenike i pjevače te one koji pišu pjeseme i pomažu iza pozornice. Izvođači često prilagođavaju svoj izgled kostimima i maskiranjem(šminkom)... Razlikujemo i [[umjetnost performansa]] koju označava umjetnička situacija za koju je bitno određeno vrijeme i prostor, glumci i njihov odnos s publikom. Red 35: == Religija == Mnogi povjesničari smatraju da ''religioznost'' potječe iz [[neolitik~~\|neolitika~~]]a. Mnoge religije iz tog perioda govore o ''Majci Božjoj'' i ''Nebeskom Ocu'' te obožavanju ''Sunca'' i ''Mjeseca'' kao božanstava. Nove filozofije pojavile su se i na istoku i na zapadu, pogotovo u 6. stoljeću prije Krista. S vremenom su se u svijetu razvile raznolike religije – od kojih su [[hinduizam]] i [[budizam]] u Indiji i [[zoroastrizam]] u Perziji neke od najranijih velikih vjera. Na istoku, tri škole mišljenja dominirale su kineskim mišljenjem (razmišljanjem) sve do današnjice. To su [[taoizam]], [[legalizam]] i [[konfucionizam]]. Konfucionizam, koji je uzeo primat, se ne oslanja na moć zakona, već na snagu i primjer tradicije za političku moralnost. Na zapadu, grčka filozofska tradicija, predstavljena djelima [[Platon~~\|Platona~~]]a i [[Aristotel~~\|Aristotela~~]]a, proširena je diljem Europe i Bliskog Istoka osvajanjima [[Aleksandar Makedonski\|Aleksandra Makedonskog]] u 4. stoljeću pr.Kr. Abrahamske religije su religije izvedene iz zajedničke drevne semitske tradicije koju su njeni slijedbenici povezali s Abrahamom (oko 1900. pr.Kr), patrijarhom čiji je život prepričan u Hebrejskoj [[Biblija\|Bibliji]]/Starom Zavjetu, prikazanim u [[Kuran~~\|Kuranu~~]]u kao prorokom, kao i u Knjizi Postanka 20:7. To čini veliku grupu povezanih uglavnom monoteističkih religija, koje općenito uključuju [[Judaizam]], [[Kršćanstvo]] i [[Islam]] i broji oko polovice vjerskih slijedbenika u svijetu. == Likovna umjetnost == Velike umjetnosti potječu iz antičkih, starih kultura kao što je Stari Egipat, Grčka, Rim, Kina, Indija, Mezopotamija... u antičkoj Grčkoj primijećeno je obožavanje fizičkog oblika čovjeka i razvoj vještine koja prikazuje muskulaturu, ravnotežu, ljepotu i anatomiju pravilnih proporcija. Rimska kultura opisuje bogove kao idealizirana ljudSka bića, naglašujući neke elemente([[Zeus\|Zeusova munja]]). U bizantskoj i gotičkoj umjetnosti srednjeg vijeka, dominacija Crkve utječe na prikazivanje biblijskih sadržaja i nematerijalnih istina. U [[renesansa\|renesansi]] se vidi povratak materijalnom svijetu i ta mijena se reflektira i u umjetničkim formama, što prikazuje ljudska tjelesnost i trodimenzionalna stvarnost prirode. Istočnjačka umjetnost djelovala je stilom sličnim Zapadnoj srednjevjekovnoj umjetnosti, to jest usredotočuje se na uzorkovanje površine i lokalni kolorit . Karakteristika tog stila je omeđenost konturama (moderni ekvivalent je strip). To je vidljivo u umjetnostima npr. Indije, Tibeta i Japana. Islamska religiozna umjetnost zabranjuje ikonografiju i izražava vjerske ideje kroz geometriju. Fizička i racionalna uvjerenja opisana u doba prosvjetiteljstva u 19.st. srušena su ne samo [[Einstein~~\|Einsteinovim~~]]ovim otkrićima relativnosti i [[Freud~~\|Freudovom~~]]ovom psihologijom neviđenog, već i razvojem tehnologije bez presedana. Povećanje globalne interakcije u tom periodu uzrokovalo je utjecaj drugih kultura na Zapadnjačku umjetnost u jednakoj mjeri. == Vrste medija == Red 49: Na Zapadu se proučavanje humanističkih znanosti može pratiti sve od antičke Grčke, kao osnova za širu naobrazbu građana. U vrijeme Rima razvio se koncept 7 slobodnih umjetnosti, od čega su gramatika, '''retorika i logika''' činile tzv. [[trivium]], a '''aritmetika, geometrija, astronomija i glazba''' činile su [[kvadrivium]]. Ti predmeti tvorili su većinu srednjevjekovnog obrazovanja s naglaskom na humanističke znanosti kao vještine ili načine ''kako činiti stvari''. Veliki prijelaz dogodio se u vrijeme renesanse, kada su humanističke znanosti postale predmet koji se treba proučavati, a ne prakticirati, s odgovarajućim odmakom od tradicionalnih područja prema područjima kao što su književnost i povijest. U 20.st. Ovaj je pokret doveden u pitanje postmodernističkim pokretom koji je želio definirati humanističke znanosti u ravnopravnijim uvjetima kakvi bi odgovarali demokratskom društvu. == Humanističke znanosti danas == Mnogi američki koledži i sveučilišta vjeruju u pojam širokog obrazovanja u slobodnim umjetnostima, koji zahtjeva da svi studenti proučavaju humanističke znanosti kao dodatak njihovim specifičnim predmetima studiranja. U istaknute zagovarače slobodnih umjetnosti u SAD-u ubrajaju se '''Mortimer J. Adler i E.D. Hirsch.'''[[1980.]]god. Rockefellerova komisija o humanističkim znanostima opisala je humanističke znanosti u svojem izvješću; ''Humanističke znansti u životu Amerike'': Kroz humanističke znanosti razmišljamo o temeljnom pitanju: „što znači biti čovjek?“ Humanističke znanosti nude smjernice, ali nikad potpun odgovor. One otkrivaju kako su ljudi pokušali naći moralni, duhovni i intelektualni smisao svijeta u kojem s iracionalnost, tuga, samoća i smrt jednako upadljivi kao i rođenje, prijateljstvo, nada i razum. Kritiku programa diplome tradicionalnih humanističkih znanosti/slobodnih umjetnosti izrazili su mnogi koji smatraju da su humanističke znanosti skupe i relativno „beskorisne“ na današnjem američkom tržištu poslova, gdje se u većini područja traži nekoliko godina specijaliziranog studija. To je u izravnoj suprotnosti s ranim [[20.]]st. kada je otprilike 3-6% šire javnosti imalo sveučilišnu diplomu, a imati diplomu je značilo imati direktan put profesionalnom životu. Red 69: == Izvori == # Kalin, B. Povijest filozofije: Školska knjiga, 28. izdanje, 2004. # Opća enciklopedija: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977. -1988.

Humanističke znanosti – razlika između verzija