Hrvati u Bosni i Hercegovini – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Menjam datoteku/fajl Antun_branko_Šimić_.jpg sa Antun_branko_Šimić.jpg.
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
 
{{Etnička grupa
| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine
Linija 13 ⟶ 12:
| image9 = Tomo Miličević 30 Seconds to Mars.jpg| caption9 = [[Tomo Miličević]]
}}
| populacija = 500.000<ref>Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000</ref><br />(465.000<ref>Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000</ref> - 571.317<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html CIA World Factbook - Bosna i Hercegovina]</ref>)
| regije = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] 473.242<ref name="Broj Hrvata">[http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=20511:ekskluzivno-toan-broj-hrvata-u-bih-u-2009-godini&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 Poskok.info] Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] 455.032 &nbsp;&#124; [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Republika Srpska|RS]] 11.453 &nbsp;&#124; [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Distrikt Brčko|DB]] 6.757
| regija1 = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska županija]]
| pop1 = 123.281
Linija 155 ⟶ 154:
-->
 
=== Umjetnost ===
{{glavni|Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|desno|Stećci, Radimlja pored Stoca]]
Linija 186 ⟶ 185:
[[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg|mini|desno|Kraljeva Sutjeska]]
U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa sa [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.
[[FileDatoteka:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG|mini|desno|Elizabetina kruna]]
Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Anžuvinske]], kćeri bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama [[Zadar|Zadra]] i [[Nin]]a. Posebnu skupinu čine katolički [[Bosanski franjevci|franjevački]] samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]], [[Kreševo|Kreševu]], [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnici]], [[Guča Gora|Gučoj Gori]], zatim samostani Petrićevac i [[Opatija Marija Zvijezda|Marija Zvijezda]] kraj [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]] i [[Plehan]] u Bosanskoj Posavini, [[Široki Brijeg|širokobriješki]] samostan u Hercegovini pa samostani u [[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku|Sarajevu]], [[Samostan Gorica|Gorici kraj Livna]], [[Mostar]]u i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija [[1881.]] godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/gotika-69.html HercegBosna.org] Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine-u-riznicama-zadra-i-nina-70.html HercegBosna.org] Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina</ref>
 
Linija 382 ⟶ 381:
 
== Literatura ==
* [[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine]'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000.
* [[Ivan Lovrenović]], ''Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture'', Durieux, Zagreb, 2002. (ISBN 953-188-152-9)
* Ivan Zlopaša, [http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf ''Politička sudbina Hrvata u BiH''], Hrvatski blok BiH, Mostar, 2005. (dostupno u [[NSK]])
* Zorislava Čulić, ''Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini'', Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963.
* Vidoslav Bagur, Zvonko Martić, ''Vila bana zvala priko Vrana'', KIZ, Zagreb, 2010.
* Saša Mrduljaš, ''Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. - 1995.'',<br />Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002.
* Svjetlo riječi, ''[http://www.svjetlorijeci.ba/pdf/posebnibrojevi/ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.]'', Sarajevo, kolovoz 2008.
 
{{Hrvati}}
 
[[Kategorija:Hrvati u BiH| ]]
[[Kategorija:Hrvati]]