Verzija na datum 29 juni 2013 u 18:20 uredi Ercé (razgovor \| doprinos) 108 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 09:48 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 16: \| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné\|L.]] }} [[~~File~~Datoteka:Quercus robur MHNT.BOT.2010.6.75.jpg\|thumb\|''Quercus robur'']] '''Hrast lužnjak''' (''Quercus robur'') je [[bjelogorično drvo]] iz [[rod]]a [[hrastovi\|hrastova]] porodice Fagaceae. Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak. == Izgled == To je [[drvo]] visine do 40 [[m]] (iznimno i do 50 m), a [[stablo]] može doseći [[promjer]] i do 3 [[m]]. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. [[Krošnja]] mu je široka, nepravilna i dobro [[grana\|razgranata]]. [[Kora]] mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 [[cm]]), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3–4 cm), a poprečno plitkim brazdama. == Osobine == Korijenov sistem mu je jako razvijen, s centralnim [[korijen]]om, koji prodire u dubinu po nekoliko metara; bočni korijeni se šire znatno u širinu. Obrazuje [[ektotrofna mikoriza\|ektotrofnu mikorizu]]. Red 38: [[Biologija\|Biološke]] oznake su mu da je jednodomna, anemofilna, heliofitna, mezofilna vrsta. Razmnožavanje može biti [[sjeme]]nom ([[spolno razmnožavanje]]) i [[vegetativno razmnožavanje\|vegetativno]] ([[bespolno razmnožavanje]]). == Stanište == Hrast lužnjak zahtijeva duboka, [[glina\|glinovita]] ili [[pijesak\|pjeskovita]], plodna, pretežno vlažna zemljišta, s visokom razinom [[podzemna voda\|podzemnih voda]]. Teže uspijeva na plitkom i suhom zemljištu. Zato su lužnjakova staništa pretežno na iluvijalno-deluvijalnim tlima nizinskih ili blago brežuljkastih terena. Tu je on zastupljen u čistim lužnjakovim šumama ili u mješovitim sastojinama s [[grab]]om, poljskim [[jasen]]om i dr. Opisan je veliki broj zajednica u kojima lužnjak ima vidnu ulogu, a u poznatoj [[Slavonija\|slavonskoj]] hrastovoj šumi (Genisto - Quercetum roboris Horvat) lužnjak je [[edifikator]]. Opća rasprostranjenost mu je gotovo cijela [[Europa]], [[Kavkaz]], i [[Mala Azija]]. == Korištenje == Hrast lužnjak ima uske žućkastobijele [[god]]ove, dok je sredina svijetlo do tamno smeđe boje. Srednja gustoća sirovog drveta je oko 0,65 (0,39 - 0,93) g/cm³. Hrastovina je tvrda, žilava, vrlo trajna i dobro se obrađuje. Koristi se za različite svrhe: kao [[građevinarstvo\|građevinsko]] drvo, za [[željeznička pruga\|željezničke]] pragove, grede i stupove. U unutrašnjem uređenju, od nje se izrađuju različite vrste [[podna obloga\|podnih obloga]], izrađuju se stepenice i [[namještaj]]. Visokokvalitetna hrastovina se koristi za izradu [[furnir]]a a od nje se izrađuju i vrlo kvalitetne i cijenjene [[bačva\|bačve]]. Osim toga, ona je i jako dobro ogrjevno drvo. Ranije se [[žir]] u hrastovim šumama koristio za prehranu stoke i u tom su pogledu hrastove šume bile jednako značajne kao i radi korištenja drveta. Zbog gorkih sastojaka i svojeg trpkog okusa hrastov žir ima ograničenu primjenu kao ljudske hrane, iako postoje mogućnosti da se ti nedostatci uklone ili barem ublaže, ali je vrlo hranjiv za životinje. U dobrim godinama su ljudi vodili [[domaća svinja\|svinje]] u hrastove šume i [[tov]]ili ih žirom. Osim toga, nekad se hrast lužnjak, odnosno sastojci iz njegove kore, koristio i za [[štavljenje]] kože.

Lužnjak – razlika između verzija