Historija Sjedinjenih Američkih Država – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
{{Historija SAD}}
[[Datoteka:USA Territorial Growth small.gif|thumb|Širenje teritorija SAD-a, 1810.-1920.]]
'''[[Historija]] [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]''' se dijeli u nekoliko perioda, pri čemu se kao međaši uzimaju neki od najvažnijih događaja. Najčešća je podjela na ''predkolumbovski period'' - koji pokriva vrijeme sve do dolaska prvih evropskih istraživača i kolonista u Sjevernu Ameriku - a iza koga slijedi ''kolonijalni period'' - kojim se pokriva vrijeme od dolaska kolonista do stvaranja samih SAD [[1776]]. godine. Historija u užem smislu se najčešće dijeli na periode koji se tiču sljedećih događaja - donošenje [[Ustav SAD|Ustava SAD]] kojim su SAD postale federacija, odnosno država u pravom smislu riječi; završetak [[američko-meksički rat|američko-meksičkog rata]] kojim su etablirane njene granice; završetak [[američki građanski rat|građanskog rata]] kojim su SAD postale moderna industrijska sila; [[prvi svjetski rat]] kojim su SAD postale svjetska sila; [[drugi svjetski rat]] kojim su postali supersila, te [[hladni rat]] nakon koga su SAD postale jedina supersila. Period hladnog rata se ponekad dijeli na periode prije i poslije [[Atentat na Johna F. Kennedyja|atentata na predsjednika Kennedyja]], odnosno prije i poslije [[Reaganova revolucija|Reaganove revolucije]].
 
== Pred-kolonijalna Amerika ==
Red 25:
Španski istraživači su bili prvi Evroplkani koji su došli na teritoriju današnjih SAD, počevši s [[Kristofor Kolumbo|Kristoforom Kolumbom]] i njegovom [[Putovanja Kristofora Kolumba|drugom ekspedicijom]] koja je stigla u [[Portoriko]] [[19.11.]] [[1493]]. Prvi Evropljanin čije je prisustvo bilo potvrešno na teritoriji kontinentalnih SAD bio je španski istraživač [[Juan Ponce de León]], koji se 1513. godine iskrcao na obali koju je nazvao [[Florida|La Florida]].
 
Tri decenije kasnije španski istraživači su bili prvi Evropljani koji su vidjeli [[Gorje Appalachian]], [[Rijeka Mississippi|rijeku Mississsipi]], [[Veliki kanjon]] i [[Velike ravnice]]. Godine 1540. [[De Soto]] je poduzeo veliku ekspediciju na teritoriji današnjih SAD, a iste je godine [[Francisco Vázquez de Coronado]] vodio 2.000 Španaca i meksičkih Indijanaca preko današnje granice [[Arizona|Arizone]] i [[Meksiko|Meksika]] te stigao do centralnog [[Kansas]]a. Ostali važni španski istraživači su bili [[Lucas Vásquez de Ayllón]], [[Pánfilo de Narváez]], [[Sebastián Vizcaíno]], [[Juan Rodríguez Cabrillo]], [[Gaspar de Portolà]], [[Pedro Menéndez de Avilés]], [[Álvar Núñez Cabeza de Vaca]], [[Tristán de Luna y Arellano]] i [[Juan de Oñate]].
 
Nakon istraživača Španci su poslali i naseljenike, pa je tako prvo stalno evropsko naselje na teritoriji današnjih kontinentalnih SAD postao [[St. Augustine (Florida)|St. Augustine]] na Floridi 1565. godine, a njega su slijedili [[Santa Fe (New Mexico)|Santa Fe]], [[San Antonio]], [[Tucson]], [[San Diego]], [[Los Angeles]] i [[San Francisco]]. Većina španskih naselja su bila duž kalifornijske obale i rijeke [[Rijeka Santa Fe (New Mexico)|Santa Fe]] u Novom Meksiku.
Red 32:
{{V. također|Kolonijalna Amerika}}
 
Osim Španije su u 16. vijeku i druge evropske države pokušale uspostaviti kolonije kako bi nastojale izvući dio bogatstva Novog svijeta te tako izazvati njenu svjetsku dominaciju. Francuska je tako [[1564]]. bezuspješno pokušala uspostaviti koloniju na Floridi zvanu [[Fort Caroline]]. Slično su prošli brojni pokušaji da se uspostave kolonije na sjeveru, u današnjoj [[Kanada|Kanadi]], sve dok [[1608]]. nije osnovan današnji [[Quebeq (grad)|Quebeq]]. Francuska naselja, koja će kasnije biti objedinjena u teritoriju zvanu kao [[Nova Francuska]], počela su se polako širiti na jug, a mreža trgovačkih stanica i manjih utvrda je stvorila teritoriju čiji su rubovi bili Stjenjak na zapadu, Appalachian na istoku i [[Meksički zaljev]] na jugu. Međutim, zbog relativno malog broja kolonista, kontrola Francuske nad tim područjem nikada nije bila snažna.
 
To nije bio slučaj s engleskim kolonijama, koje su počele nicati na istočnoj obali Sjeverne Amerike od [[1607]]. godine kada je na području današnje Virginije formiran [[Jamestown]]. Ta se kolonija održala i prosperirala zahvaljujući uzgajivanju [[duhan]]a, dok su nešto sjevernije, na teritoriji poznatoj kao [[Nova Engleska]] počeli pristizati doseljenici nonkonformističkih vjerskih stavova, poznatiji kao [[puritanci]], a koji su u Novom svijetu tražili vjersku slobodu. Veća fleksibilnost engleskih vlasti prema svojim kolonijama u odnosu na francusku je omogućila veći broj kolonista, pa su tako do kraja 17. vijeka među engleske kolonije absborbirana manja nizozemska i švedska naselja. U južnim dijelovima engleskih posjeda je naglo širenje plantaži pamuka i duhana dovelo do potrebe za radnom snagom koju kolonisti, čak ni uz sistem tzv. [[ugovorno ropstvo|ugovornog ropstva]] odnosno uz angažiranje kažnjenika, nisu bili u stanju zadovoljiti. Zbog toga se Afrike počinju uvoziti robovi koji će biti preci današnjih [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]].
Red 110:
Sredinom 1890-ih, pak, u SAD počne rasti bojazan da će evropske sile, koje su naglo ojačale kolonizacijom Azije i Afrike, početi ugrožavati američku nezavisnst i interese. U tu svrhu se u SAD počeo propovijedati vlastiti imperijalizam, koji je na svoj vrhunac došao u mandatima predsjednika [[William McKinley|McKinleya]] i [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]]. Godine 1896. su anektirani Havaji, a u kratkom i uspješnom [[špansko-američki rat|špansko-američkom ratu]] osvojeni [[Guam]], [[Filipini]] i [[Portoriko]], a [[Kuba]] stavljena po američki de facto protektorat. Pod američkim pokroviteljstvom se od [[Kolumbija|Kolumbije]] otcijepila [[Panama]], gdje je počela gradnja [[Panamski kanal|Panamskog kanala]], dovršena [[1914]]. godine.
 
Rooseveltovo doba je također bilo obilježeno spoznajom da više nema novih nenastanjenih teritorija koje bi služile kao ispušni ventil za društveno nezadovoljstvo, odnosno da se SAD moraju suočiti sa sve većim jazom između bogatih i siromašnih. Stoga su početak [[20. vijek]]a obilježili počeci društvenih reformi, kao i uvođenje elemenata državne intervencije u dotada dominantni model laissez faire kapitalizma. Ti su trendovi bili počeci pokreta koji će kasnije biti nazvan [[progresivizam]].
 
Kada je [[1914]]. izbio [[prvi svjetski rat]], SAD su, u skladu sa svojom tradicionalnom izolacionističkom politikom, proglasile neutralnost. Takav stav je podržavala javnost, smatrajući da će SAD najbolje profitirati ako prodaje oružje i sirovine zaraćenim stranama. Međutim, pomorska blokada sila [[Antanta|Antante]] je značila da se američka roba ne može prodavati [[Centralne sile|Centralnim silama]], odnosno da su jedino sile Antante postali kupci njene robe. Što je rat bio duži, to su sile Antante bile prisiljene zaduživati se u američkim bankama. Na kraju je kod vodećih američkih bankara i političara počeo prevladavati stav da je u američkom interesu da Antanta dobije rat, jer inače zajmovi nikada neće biti otplaćeni.
Red 168:
Vijetnamski je rat ispočetka bio popularan, ali se nakon nekoliko godina protiv njega počela buniti najviše mlada generacija baby boomera, pogotovo mladići kojima je prijetila regrutacija i koji nisu htjeli napustiti lagodan život radi ratovanja u džunglama. Nezadovoljstvo ratom se s vremenom pretvorilo u nezadovoljstvo državom i svim društvenim institucijama te pokreta koji je za cilj imao radikalnu preobrazbu američkog društva, bilo kroz [[kontrakultura|kontrakulturu]] bilo kroz razne radikalne pokrete ekstremne ljevice. Istovremeno je nezadovoljstvo rezultatima ''Velikog društva'' u dovelo do radikalizacije mlađeg dijela crnačkog stanovništva, te se od sredine 1960-ih bilježe veliki rasni neredi.
 
Vojni neuspjesi u Vijetnamu i ulični neredi su kulminirali [[1968]]. godine kada je diskreditiranog Johnsona zamijenio novi predsjednik [[Richard M. Nixon]], izabran pod parolom ''časnog mira'' u Vijetnamu te dovođenja zakona i reda na američke ulice. Iako se rat nastavio, pa čak i eskalirao američkim upadom u Kambodžu [[1970]]. godine, Nixon je politikom tzv. "vijetnamizacije" postupno počeo smanjivati broj američkih trupa u Vijetnamu a početkom [[1973]]. je stvorio uvjete za primirje nakon koga su se američke trupe potpuno povukle ostavivši Južni Vijetnam svojim lokalnim saveznicima. Nixon je nešto ranije svojim historijskim putovanjem u [[NR Kina|NR Kinu]] nastojao stvoriti diplomatske uvjete za [[detant]] sa SSSR-om, koji je upravo u to doba dosegao vrhunac.
 
Postupnim smirivanjem rata se postupno jenjavali i neredi na američkim ulicama. Iako najradikalniji zahtjevi baby boomera nisu ispunjeni, pod njihovim su utjecajem u mnogim sferama američkog života zavladali liberalni stavovi, pa se krajem 1960-ih i početkom 1970-ih bilježe projekti [[afirmativna akcija|afirmativne akcije]], [[feminizam drugog vala]] u medijima i upravi, legalizacija [[homoseksualnost]]i i [[pornografija|pornografije]]. S druge je strane u mnogim od velikih gradova došlo do dotada nezapamćene eksplozije kriminala.
 
Usprkos neprijateljstvu baby boomera, Nixon je godine [[1972]]. trijumfirao na predsjedničkim izborima. Međutim, za vrijeme kampanje su njegovi ljudi počinili niz ilegalnih radnji čije je objelodanjivanje izazvalo skandal zvan [[Watergate]]. Predsjednikov autoritet se brzo istopio, a godine [[1973]]. je [[naftni šok]] doveo do najveće ekonomske krize od vremena Velike depresije. Suočen s mogućnošću opoziva, Nixon je godine [[1974]]. podnio ostavku, a veliki broj Amerikanaca na duži rok izgubio povjerenje u svoj politički sistem.
Red 181:
Izbor Ronalda Reagana za predsjednika 1980. godine predstavljao je radikalni zaokret kako u vanjskoj, tako i unutrašnjoj politici SAD.
 
Na vanjskom planu je Reagan odbacio politiku [[detant]]a svojih prethodnika i zauzeo oštar kurs prema Sovjetskom Savezu i njegovim saveznicima, ponovno eskaliravši hladni rat. Povećani su izdaci za obranu, a projekti poput [[Strateška obrambena inicijativa|Strateške obrambene inicijative]] poznate kao ''Ratovi zvijezda'' su za cilj imali ponovno pokrenuti utrku u naoružanju i ekonomski iscrpiti Sovjetski Savez. Pored toga su se podržavali afganistanski mudžahedini u [[Sovjetsko-afganistanski rat|ratu protiv Sovjeta]], antikomunistički nastrojeni [[nikaragva]]nski kontraši kao i antikomunistički nastrojeni pokreti u Istočnoj Evropi poput poljske [[Solidarnošč|Solidarnosti]]. Intenziviranje antisovjetske retorike je mnoge, po prvi put nakon 1960-ih, uvjerilo da je neizbježan [[treći svjetski rat]].
 
Tako oštra vanjska politika je, pak, koincidirala s radikalnim odbacivanjem kejnzijanske ekonomske politike, odnosno kresanjem socijalnih izdataka, ali i radikalnim smanjenjem poreza. Reagan je smatrao kako se SAD iz ekonomske krize može izvući jedino ako privatni sektor ne bude opterećen državnim davanjima, što bi s vremenom dovelo do smanjenja nezaposlenosti, a samim time i povećanja općeg prosperiteta. Taj program, zvan [[Reaganomika]], do sredine 1980-ih je doveo do kraja ekonomske krize.
Red 232:
* [http://www.badley.info/history/USA.index.html U.S. Chronology World History Database]
* [http://college.hmco.com/history/us/resources/students/index.html Houghton Mifflin Company: U.S. History Resource Center]
* [http://encarta.msn.com/encyclopedia_1741500823/United_States_(History).html#s1 United States History article] from Encarta Encyclopedia. Extensive information plus over 200 multimedia files.
* [http://www.loc.gov/wiseguide Library of Congress American History Guide]
* [http://www.historians.org/ American Historical Association]
Red 242:
* [http://www.historyplace.com The History Place]. Website specialized in American history.
* [http://www.haldimand-collection.ca Haldimand Collection: abstracts of over 22 000 letters and documents in relation with the birth of Canada and United States...]
* [http://www.archives.gov/exhibits/eyewitness/index.html Eyewitness pictures] from the National Archives telling first-hand stories of various events in history. Also online are [http://www.ourdocuments.gov/content.php?page=milestone historical documents] and [http://www.archives.gov/research/start/by-topic.html research topics.]
* [http://dca.tufts.edu/features/aas A New Nation Votes: American Elections Returns 1787-1825]