Razlike između izmjena na stranici "Heliograf"

Dodana 2 bajta ,  prije 5 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м
m/м (robot kozmetičke promjene)
 
Oblik praćenja [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog zračenja]] koji se ipak zadržao u hrvatskoj meteorološkoj praksi je mjerenje trajanja sijanja Sunca, odnosno trajanje osunčavanja ([[insolacija|insolacije]]) heliografom. Najstariji heliograf kod nas postavljen je u [[Zagreb]]u na [[Gradec (Zagreb)|Griču]] 1889. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postoje heliografi u [[Split]]u ([[Marjan]]) od 1926., na [[Hvar]]u od 1931., [[Rab]]u, [[Šibenik]]u i [[Dubrovnik]]u od 1936. i [[Vela Luka|Veloj Luci]] od 1937., no većina prestaje s radom početkom Drugog svjetskog rata. Na drugim postajama heliografi rade samo kratko vrijeme ([[Rijeka]] 1902.-1912., [[Senj]] 1933.-1939., [[Kraljevica]] 1935.-1939.). Podatke o osunčavanju kao važnom elementu klime često sadrže analize klime većih ili manjih zemljopisnih područja.
 
Mjerna stanica za mjerenje Sunčevog zračenja, uspostavljena je na opservatoriju Zagreb-[[Maksimir]] 1969., a u Rijeci i Dubrovniku 1980. Međutim, iako je 1983. radilo osam mjernih postaja, od 1989. ukupno Sunčevo zračenje se ne mjeri ni na jednoj postaji iz mreže meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Takva situacija značajno ograničava točno određivanje energetskog potencijala Sunčevog zračenja u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. <ref> [http://www.eihp.hr/hrvatski/sunceva_energija1.htm#d] "Povijest istraživanja Sunčeve energije u Hrvatskoj", Energetski institut Hrvoje Požar, 2011.</ref>
 
== Campbell–Stokesov heliograf ==
U praksi je pojam praćenja Sunčevog zračenja prvotno definiran uz registraciju na Campbell-Stokesovom heliografu, instrumentu koji sijanje Sunca registrira izgaranjem posebne trake, smještene iza posebne staklene leće koja zrake koncentrira na traku koja se mora mijenjati svaki dan. Campbell-Stokesov heliograf je možda najstariji instrument koji se još uvijek zadržao u redovnim meteorološkim mjerenjima (uveden u redovnu meteorološku službu 1889. godine), a prema nekima jedan je od najljepših mjernih instrumenata. Instrument je 1853. razvio J. Campbell. Njegov instrument se sastojao do staklene kugle napunjene vodom koja je postavljena u sredini izdubljene drvene posude. Staklena kugla [[Žarište|fokusira]] Sunčevo zračenje na unutrašnju površinu posude i ostavlja nagoreni trag na drvu.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
* Department of Transport – Meteorological Branch (Canada) – Sunshine Recorders – Manual 81, Second Edition, 1966.
 
[[Kategorija:Meteorologija]]