Hazdinzi – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 1:
'''Hazdinzi''' ili '''Azdinzi''' bili su, uz [[Silinzi|Silinge]], u periodu od 3. do početka 5. veka jedna od [[Vandali|vandalskih]] makrogrupa. Posle [[418]]. godine Silinzi, koji su preživeli teške ratove sa [[Zapadno rimsko carstvo|zapadnorimskom]] vojskom i njenim saveznicima [[Vizigoti
== Hazdinzi kao vandalska podgrupa ==
Iako Vandale kao plemenski savez koji je na južnim obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]] okupljao različita plemena pominje već [[Plinije Stariji]] u 1. veku, Hazdinge po prvi put u istoriji spominje istoričar [[Dion Kasije]] (umro posle [[229]]. god.) početkom 3. veka. Verovatno su u ovom periodu naseljavali krajeve između [[Visla|Visle]] i gornjeg [[Dnjestar|Dnjestra]]. Po kasnijoj tradiciji Hazdinzi su već tokom [[Markomanski ratovi|Markomanskih ratova]] koje je na Dunavu morao da vodi [[Marko Aurelije]] [[171]]. pokušali da upadnu u rimsku provinciju [[Dakija|Dakiju]]. Sredinom 3. veka Hazdinzi su se pridružili [[Goti|gotskom]] kralju [[Kniva|Knivi]] koji je verovatno vladao krajevima na donjem Dunavu.
Red 8:
Posle nekoliko godina pljačkanja [[Galija|Galije]], Hazdinzi, Silinzi, Svevi i Alani su 409. prešli [[Pirineji|Pirineje]] i ušli u [[Hispanija|Hispaniju]]. Do [[411]]. ove četiri varvarske skupine su između sebe podelile rimske provincije na zapadu i u centralnom delu [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]]. Hazdinzima i Svevima je pripala provincija [[Galicija]], Silinzima Betika, a Alanima Luzitanija i Kartaginenzis. Ukratko, Alani su najverovatnije predstavljali najdominantniju od četiri makrogrupe sve dok zapadnorimski vojskovođa [[Konstancije III|Flavije Konstancije]], uz pomoć Vizigota, nije pokrenuo ratne pohode protiv varvara u Hispaniji (416-418). Nakon ovih ratova, Silinzi su bili gotovo istrebljeni, a njihov poslednji kralj [[Fredibald]] je zarobljen i poslat u [[Ravena|Ravenu]], rezidenciju zapadnorimskog cara [[Honorije|Honorija]]. Slična sudbina je zadesila i Alane čiji je kralj [[Adaks]] ubijen. I preostali Silinzi i preživeli Alani su prebegli kralju Hazdinga Gunderihu. Gunderih je prvi među kraljevima Hazfinga prihvatio titulu kralja Vandala i Alana i od njegove vlade, zahvaljujući pritisku [[Rimljani|Rimljana]] i Vizigota, Hazdinzi, Silinzi i Alani postaju jedna varvarska makrogrupa koja je mogla imati ukupnu populaciju od 70-80 000 ljudi (od toga 15-20 000 ratnika).
== Hazdinzi kao kraljevska dinastija ==
=== Dinastija ===
Nakon političkog ujedinjenja dve vandalske grupe i Alana ne možemo više govoriti o Hazdinzima kao o posebnom entitetu. Samo ime Hazdinga od početka počinje da označava kraljevsku dinastiju kojoj su pripadali Godigisel i njegov sin Gunderih. Već je Gunderih planirao da svoje podanike prevede iz Hispanije u severnu Afriku koja još uvek nije bila izložena većim razaraljima. Ovaj plan je uspeo da ostvari Gunderihov polubrat i naslednik [[Gejserih]] (477.) koji je na tlu rimske [[Afrika (provincija)|provincije Afrike]] uspeo da stvori Vandalsku kraljevinu nakon [[439]]. godine. U okviru dinastije, koja se sada nazivala imenom Hazdinga, Gejserih je ustanovio princip nasleđivanja prestola po pravilu senijorita tj. kraljevsku krunu bi nasleđivao najstariji muški predstavnik dinastije. Ovaj Gejserihov zakon je gotovo do pred sam kraj postojanja Vandalske kraljevine omogućio mirnu smenu na prestolu.
=== Dinastičke veze ===
U pogledu dinastičke politike Hazdinzi su pre svega bili povezani sa zapadnorimskom granom [[Teodosijeva dinastija|Teodosijeve dinastije]]. Gejserih je [[442]]. priznat kao'' saveznik i prijatelj rimskog naroda'' i tom prilikom je sina [[Hunerih
Druga važna dinastička veza koju su Hazdinzi ostvarili bila je ona sa vladarskom dinastijom [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Amali dinastija|Amalima]]. Naime, oko [[500]]. godine kralj Italije [[Teodorik Veliki|Teodorih Veliki]] je udao svoju sestru [[Amalafrida|Amalafridu]] za udovičenog kralja Vandala i Alana [[Trasamund
== Vladari iz dinastije Hazdinga ==
# [[Godigisel]] (-[[407]])
# [[Gunderih]] ([[407]]-[[428]])
# [[Gejserih]] ([[428]]-[[477]])
# [[Hunerih]] ([[477]]-[[484]])
# [[Guntamund]] ([[484]]-[[496]])
# [[Trasamund]] ([[496]]-[[523]])
# [[Hilderih]] ([[523]]-[[530]])
# [[Gelimer]] ([[530]]-[[534]])
== Napomene ==
==Literatura==
[[Kategorija:Drevni germanski narodi]]
[[Kategorija:Dinastije]]
|