Hazdinzi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q499830 na Wikidati
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
 
Red 1:
'''Hazdinzi''' ili '''Azdinzi''' bili su, uz [[Silinzi|Silinge]], u periodu od 3. do početka 5. veka jedna od [[Vandali|vandalskih]] makrogrupa. Posle [[418]]. godine Silinzi, koji su preživeli teške ratove sa [[Zapadno rimsko carstvo|zapadnorimskom]] vojskom i njenim saveznicima [[Vizigoti|Vizigotima]]ma, su prišli kralju Hazdinga [[Gunderih|Gunderihu]]u. Od tada se termin Hazdinzi gotovo isključivo koristio kako bi se označila vladarska dinastija koja se uspela nametnuti za ''kraljeve Vandala i Alana''.
 
== Hazdinzi kao vandalska podgrupa ==
Iako Vandale kao plemenski savez koji je na južnim obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]] okupljao različita plemena pominje već [[Plinije Stariji]] u 1. veku, Hazdinge po prvi put u istoriji spominje istoričar [[Dion Kasije]] (umro posle [[229]]. god.) početkom 3. veka. Verovatno su u ovom periodu naseljavali krajeve između [[Visla|Visle]] i gornjeg [[Dnjestar|Dnjestra]]. Po kasnijoj tradiciji Hazdinzi su već tokom [[Markomanski ratovi|Markomanskih ratova]] koje je na Dunavu morao da vodi [[Marko Aurelije]] [[171]]. pokušali da upadnu u rimsku provinciju [[Dakija|Dakiju]]. Sredinom 3. veka Hazdinzi su se pridružili [[Goti|gotskom]] kralju [[Kniva|Knivi]] koji je verovatno vladao krajevima na donjem Dunavu.
 
Red 8:
Posle nekoliko godina pljačkanja [[Galija|Galije]], Hazdinzi, Silinzi, Svevi i Alani su 409. prešli [[Pirineji|Pirineje]] i ušli u [[Hispanija|Hispaniju]]. Do [[411]]. ove četiri varvarske skupine su između sebe podelile rimske provincije na zapadu i u centralnom delu [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]]. Hazdinzima i Svevima je pripala provincija [[Galicija]], Silinzima Betika, a Alanima Luzitanija i Kartaginenzis. Ukratko, Alani su najverovatnije predstavljali najdominantniju od četiri makrogrupe sve dok zapadnorimski vojskovođa [[Konstancije III|Flavije Konstancije]], uz pomoć Vizigota, nije pokrenuo ratne pohode protiv varvara u Hispaniji (416-418). Nakon ovih ratova, Silinzi su bili gotovo istrebljeni, a njihov poslednji kralj [[Fredibald]] je zarobljen i poslat u [[Ravena|Ravenu]], rezidenciju zapadnorimskog cara [[Honorije|Honorija]]. Slična sudbina je zadesila i Alane čiji je kralj [[Adaks]] ubijen. I preostali Silinzi i preživeli Alani su prebegli kralju Hazdinga Gunderihu. Gunderih je prvi među kraljevima Hazfinga prihvatio titulu kralja Vandala i Alana i od njegove vlade, zahvaljujući pritisku [[Rimljani|Rimljana]] i Vizigota, Hazdinzi, Silinzi i Alani postaju jedna varvarska makrogrupa koja je mogla imati ukupnu populaciju od 70-80 000 ljudi (od toga 15-20 000 ratnika).
 
== Hazdinzi kao kraljevska dinastija ==
=== Dinastija ===
Nakon političkog ujedinjenja dve vandalske grupe i Alana ne možemo više govoriti o Hazdinzima kao o posebnom entitetu. Samo ime Hazdinga od početka počinje da označava kraljevsku dinastiju kojoj su pripadali Godigisel i njegov sin Gunderih. Već je Gunderih planirao da svoje podanike prevede iz Hispanije u severnu Afriku koja još uvek nije bila izložena većim razaraljima. Ovaj plan je uspeo da ostvari Gunderihov polubrat i naslednik [[Gejserih]] (477.) koji je na tlu rimske [[Afrika (provincija)|provincije Afrike]] uspeo da stvori Vandalsku kraljevinu nakon [[439]]. godine. U okviru dinastije, koja se sada nazivala imenom Hazdinga, Gejserih je ustanovio princip nasleđivanja prestola po pravilu senijorita tj. kraljevsku krunu bi nasleđivao najstariji muški predstavnik dinastije. Ovaj Gejserihov zakon je gotovo do pred sam kraj postojanja Vandalske kraljevine omogućio mirnu smenu na prestolu.
 
=== Dinastičke veze ===
U pogledu dinastičke politike Hazdinzi su pre svega bili povezani sa zapadnorimskom granom [[Teodosijeva dinastija|Teodosijeve dinastije]]. Gejserih je [[442]]. priznat kao'' saveznik i prijatelj rimskog naroda'' i tom prilikom je sina [[Hunerih|Huneriha]]a morao da pošalje kao taoca u Ravenu. U carskoj rezidenciji vandalski princ je veren sa Eudokijom, ćerkom [[Valentinijan III|Valentinijana III]], što je do tada bio nezapamćen presedan. Hunerih se docnije vratio u Afriku i oženio neimenovanom ćerkom vizigotskog kralja [[Teodorih I|Teodoriha I]], sve dok, zarad raspirivanja neprijateljstva između Vandala i Vizigota, rimski vojskovođa [[Aecije]] nije podsetio Gejseriha na raniji veridbeni aranžman. Gotska princeza je nabeđena da je pokušala da otruje Gejseriha a zatim je osakaćena i poslata nazad ocu. Nakon Valentinijanove smrti [[455]], njegov naslednik [[Petronije Maksim]] je Eodokiju udao za svog sina Paladija. Gejserih je čitav događaj predstavio kao neoprostivu uvredu njegovoj porodici zbog čega je opremio flotu i [[2. jun|2. juna]]a [[455]]. je upao u [[Rim]] i podgvrgao ''Večni grad'' trodnedeljnoj [[Pljačka rima (455)|pljački]]. Među brojnim uglednim taocima koje su Vandali odveli u [[Kartagina|Kartaginu]] bile su Valentinijanova udovica [[Licinija Evdoksija|Eudoksija]] i njene dve ćerke Eudokiju i Placidiju. Eudokija je docnije udata za Huneriha, dok su njena majka i sestra otkupljene od strane istočnorimskog dvora gde je Placidija docnije udata za aristokratu [[Olibrije|Olibrija]]. Upravo zbog rodbinskih veza Gejserih je u nekoliko navrata pokušavao da nametne Olibrija za cara Zapadnorimskog carstva, ali je u tome uspeo tek [[472]]. godine kada su i mnogo značajniji faktori poput zapadnorimskog vojskovođe [[Ricimer|Ricimera]]a stali iza Hunerihovog [[pašenog|pašenoga]]a. Međutim, Olibrije (umro [[2. novembar|2. novembra]] [[472]]. godine) je vladao svega nekoliko meseci i njegova vlada nije donela mnogo koristi Hazdinzima.
 
Druga važna dinastička veza koju su Hazdinzi ostvarili bila je ona sa vladarskom dinastijom [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Amali dinastija|Amalima]]. Naime, oko [[500]]. godine kralj Italije [[Teodorik Veliki|Teodorih Veliki]] je udao svoju sestru [[Amalafrida|Amalafridu]] za udovičenog kralja Vandala i Alana [[Trasamund|Trasamunda]]a. Iako se brak pokazao dugovečnim tj potrajao je do Trasamundove smrti, [[Amalafrida]] i njena gotska pratnja su postradali od Trasamundovog romanofilskog naslednika [[Hilderih|Hilderiha]]a. Amalafrida je između 523. i 526. umrla u tamnici i po Italiji se, po kazivanju [[Kasiodor Senator|Kasiodora Senatora]], pričalo da je umrla nasilnim putem. Njen brat Teodorih je počeo da oprema flotu kako bi kaznio Hilderiha ali je tokom ovih priprema umro.
 
== Vladari iz dinastije Hazdinga ==
# [[Godigisel]] (-[[407]])
# [[Gunderih]] ([[407]]-[[428]])
# [[Gejserih]] ([[428]]-[[477]])
# [[Hunerih]] ([[477]]-[[484]])
# [[Guntamund]] ([[484]]-[[496]])
# [[Trasamund]] ([[496]]-[[523]])
# [[Hilderih]] ([[523]]-[[530]])
# [[Gelimer]] ([[530]]-[[534]])
 
== Napomene ==
==Literatura==
 
[[Kategorija:Drevni germanski narodi]]
[[Kategorija:Dinastije]]