Verzija na datum 22 novembar 2013 u 10:43 uredi Autobot (razgovor \| doprinos) Botovi 177.192 izmene m reference ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 08:10 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 7: \|prethodnik =[[Magnus I od Norveške\|Magnus I]] \|nasljednik =[[Magnus II od Norveške\|Magnus II]] \|potomstvo =[[Ingegerd od Norveške\|Ingegerd, kraljica Danske i Švedske]]<br />[[Magnus II od Norveške]]<br />[[Olaf III od Norveške]] \|puno ime =Haraldr Sigurðarson \|datum rođenja =cca. 1015 Red 22: '''Harald Sigurdsson''' ([[staronordijski]]: ''Haraldr Sigurðarson''; cca. 1015 – 25. septembar 1066), u [[saga]]ma poznat po nadimku '''Hardrada''' (''harðráði'', doslovno "strogi savjet" ili "težak vladar") bio je [[Popis norveških monarha\|kralj Norveške]] od 1046{{efn\|name=reign}} do 1066. kao '''Harald III'''. Također je bez uspjeha pokušavao osvojiti [[Monarhija u Danskoj\|dansko prijestolje]] do 1064, te [[Popis engleskih monarha\|englesko prijestolje]] 1066. Prije nego što je postao kraljem, Harald je dugi period života proveo u izgnanstvu kao najamnik i vojni komandant u [[Kijevska Rusija\|Kijevskoj Rusiji]] i [[Bizantsko Carstvo\|Bizantskom Carstvu]]. Godine 1030., kada mu je bilo petnaest godina, Harald se zajedno sa svojim polubratom [[Olaf II od Norveške\|Olafom Haraldssonom]] borio u [[Bitka kod Stiklestada\|bitci kod Stiklestada]]. U njoj je Olaf pokušao vratiti norveško prijestolje, izgubljeno dvije godine ranije u sukobu s danskim kraljem [[Knut Veliki\|Knutom Velikim]]. Braća su u njoj poražena, a Harald prisiljen na izgnanstvo u Kijevsku Rusiju (''[[Garðaríki]]''). Tamo je neko vrijeme proiveo u vojsci velikog kneza [[Jaroslav Mudri\|Jaroslava Mudrog]] te napredovao do čina kapetana prije nego što se preselio u [[Carigrad]] oko 1034. Tamo je brzo napredovao i postao komandant bizantske [[Varjaška garda\|Varjaške garde]], te sudjelovao u borbama na [[Mediteran]]u, [[Mala Azija\|Maloj Aziji]], [[Sicilija\|Siciliji]], a možda i u [[Sveta Zemlja\|Svetoj Zemlji]], [[Bugarska\|Bugarskoj]], odnosno u Carigradu gdje je sudjelovao u bizantskim dinastijskim sporovima. Za vrijeme službe u Bizantu, Harald je stekao prilično bogatstvo koje je poslao na čuvanje u Kijevsku Rusiju. Konačno je napustio Bizantince 1042. te se vratio u Kijevsku Rusiju kako bi pripremio pohod s ciljem sticanja norveškog prijestolje. Možda i sa Haraldovim znanjem, norveško prijestolje je u njegovom odsutsvu pripalo Olafovom nezakonitom sinu [[Magnus Dobri\|Magnusom Dobrom]]. Godine 1046. se priključio Magnusovom suparniku u Danskoj (gdje je Magnus također preuzeo prijestolje), pretendentu [[Sweyn II od Danske\|Sweynu Estridssonu]], i počeo pljačkaške prepade na dansku obalu. Magnus, ne želeći se boriti sa vlastitim stricem, pristao je podijeliti prijestolje s njim ako on bude podijelio s njim blago. Magnus je sljedeće godine umro, pa je dvovlašće prestalo a Harald postao jedini vladar Norveške. Na unutrašnjem planu je Harald skršio sve otpore svojoj vladavini i postavio teritorijalno ujedinjenje Norveške. Usprkos [[apsolutna monarhija\|apsolitističkog]] stila, historičari uglavnom drže da je njegova vladavina bila periord relativnog mira i stabilnosti, a što se odrazilo kroz jačanje novčane privrede i vanjske trgovine. Vjerojatno nastojeći obnoviti nekadašnje Knutovo "[[Sjevernomorsko Carstvo]]", Harald se proglasio danskim kraljem te skoro svake godine do 1064. vršio pljačkaške pohode na dansku obalu, protiv svog bivšeg saveznika Sweyna. Iako su pohodi bili vojnički uspješni, nije bio u stanju osvojiti Dansku. Nedugo nakon što se odrekao danske krune, [[Tostig Godwinson]], brat novog engleskog kralja [[Harold Godwinson\|Harolda Godwinsona]], zarekao mu se na vjernost i pozvao ga da uzme englesko prijestolje. Harald je prihvatio poziv i poduzeo invaziju Sjeverne Engleske u septembru 1066. porazivši lokalne engleske snage u [[Bitka kod Fulforda\|bitci kod Fulforda]] kraj [[York]]a. Sreća ga je, međutim, prestala služiti kada je u [[Bitka kod Stamford Bridgea\|bitci kod Stamford Bridgea]], u kojoj su ga porazile i ubile snage Harolda Godwinsona. Haraldova smrt kod Stamford Bridgea, kojom je okončana njegova invazija, se često naziva krajem [[Vikinško doba\|Vikinškog doba]]. Harald se također naziva posljednjim velikim vikinškim kraljem, a nekad i posljednjim velikim Vikingom.<ref name="SNL"/> == Fusnote == {{notes \| refs =30em Red 40: }} == Izvori == {{Reflist\|3\|refs= Red 47: }} == Literatura == * {{Cite book\|title=Hellas og Norge: kontakt, komparasjon, kontrast : en artikkelsamling\|chapter=Harald Hardråde i Bysants. To fortellinger, to kulturer\|pages=169–92\|year=1990\|author=[[Sverre Bagge\|Bagge, Sverre]]\|editor=Andersen, Øivind and Hägg, Tomas\|publisher=University of Bergen\|language=Norwegian\|isbn=8299141133\|ref=harv}} * {{Cite book\|title=Byzanto-Nordica 2004\|year=2004\|location=Tartu, Estonia\|editor=Volt, Ivo and Päll, Janika\|publisher=Tartu University\|isbn=9949-11-266-4\|author=Bibikov, Mikhail\|chapter=Byzantine Sources for the History of Balticum and Scandinavia\|ref=harv}} Red 60: * {{Cite book\|author=Tjønn, Halvor\|title=Harald Hardråde\|series=Sagakongene\|publisher=Saga Bok/Spartacus\|year=2010\|language=Norwegian\|isbn=978-82-430-0558-7\|ref=harv}} == Vanjske veze == {{commonscat\|Harald III of Norway}} ;Primarni izvori Red 73: {{s-bef\|before=[[Magnus I od Norveške\|Magnus I]]}} {{s-ttl\|title=[[Popis norveških monarha\|kralj Norveške]]\|years=1046–1066}} {{s-aft\|after=[[Magnus II od Norveške\|Magnus II]]<br />& [[Olaf III od Norveške\|Olaf III]]}} {{s-end}} {{Monarsi Norveške}} {{Lifetime\|1015\|1066\|Harald Hardrada}} [[Kategorija:Norveški monarsi]]

Harald Hardrada – razlika između verzija