Gunderih – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Historija Španije u srednjem veku; dodana kategorija Historija Španije pomoću gadgeta HotCat
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
 
Red 1:
'''Gunderih''' ([[latinski jezik|lat]]: ''Gundericus'', pravilnije ''Gunthiricus'', umro [[428]]. godine) bio je kralj [[Vandali|Vandala]] [[Hazdinzi|Hazdinga]] od [[406]]. do [[428]]. godine. Njegova vladavina je najpoznatija po tome što je Hazdinge preveo na teritoriju [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] i pokušao da ih trajno naseli u rimskoj [[Hispanija|Hispaniji]]. Prvi je vladar koji je poneo titulu ''kralj Vandala i Alana''.
 
== Biografija ==
Gunderih je bio zakoniti sin kralja vandalskih Hazdinga Godigisela. Najverovatnije zahvaljujući pritisku nadolazećih [[Huni|Huna]], [[Godigisel]] je Hazdinge iz krajeva na gornjem [[Dunav|Dunavu]]u, gde su Vandale prethodno naselile rimske vlasti, poveo ka Zapadu. Krajem [[406]]. Hazdinzi su zajedno sa drugom granom Vandala, [[Silinzi|Silinzima]]ma, i Svevima pokušali da pređu [[Rajna|Rajnu]] i uđu na teritoriju rimske [[Galija|Galije]]. U borbama sa [[Ripuarski Franci|Ripuarskim Francima]], rimskim graničarima, Godigisel je ubijen i kraljevska vlast je prešla na njegovog sina Gunderiha. Po [[Grgur Turski|Grguru Turskom]], [[Franci|franačkom]] istoričaru iz 6. veka, Vandali bi tom prilikom bili potpuno uništeni da im u pomoć nisu pristigli [[Alani]]. Kako su Alani rasterali Franke, dve grupe Vandala, Svevi i novopristigli Alani su [[31. 12.|31. decembra]] [[406]]. godine prešli zaleđenu Rajnu i time zakoračili na teritoriju pod rimskom kontrolom.
 
Pošto je glavnina rimske vojske u to vreme bila u [[Italija|Italiji]], gde je prethodne godine porazila upad [[Goti|gotskog]] kralja [[Radagajst|Radagajsta]]a, Vandali i njihovi saputnici su opljačkali i spalili rimske gradove [[Mainz|Majnc]], [[Trier|Trir]] i [[Pariz]]. Međutim, nisu samo varvari doneli pljačku, paljevinu i svakodnevno nasilje Galiji. U leto [[407]]. rimske legije u Britaniji su izvikale za cara [[Konstantin III (uzurpator)|Konstantina III]] koji je odmah prešao [[La Manche|Lamanš]] i pridobio rimsku vojsku i provincijalce upornom borbom protiv varvara. Konstantin je obnovio granicu na Rajni i primorao Gunderiha i njegove ljude da se sklone u južnu Galiju. Vandali, Alani i Svevi su neuspešno pokušali da pređu [[Pirineji|pirinejske]] prevoje koje je branila rimska vojska. Prilika se najzad pojavila kada se od Konstantina odmetnuo izvesni perfekt [[Gerontije (vojskovođa)|Gerontije]] koji je otvorio pred varvarima prelaze preko Pirineja. Do 411. varvari su između sebe podelili rimske provincije na Pirinejskom poluostrvu tako što su Alani, u to vreme verovatno dominantna grupa među pridošlicama, zauzeli čak dve provincije, Luzitaniju (''Lusitania'') i Kartaginiensis (''Carthaginiensis''), Silinzi Betiku (''Baetica''), a Svevi i Gunderihovi Hazdinzi Galeciju (''Gallaecia'') na samom severozapadu poluostrva.
 
[[Datoteka:Hispania 3a division provincial.PNG|thumb|350px|left|'''Rimska Hispanija posle reformi cara Dioklecijana''': Gunderih je oko 411. naselio Hazdinge u provinciji Galeciji uz Sveve, dok su Alani zauzeli Luzitaniju i Kartaginensis, a Vandali Silinzi Betiku. Posle 428. samo su još Svevi ostali na Pirinejskom poluostrvu.]]
 
Nagomilane probleme u Zapadnom rimskom carstvu postepeno je počeo da rešava vojskovođa cara [[Honorije|Honorija]], Flavije Konstancije (budući [[Konstancije III]] ). Prvo je uklonio uzurpatore Konstantina III i [[Jovin|Jovina]]a i zatim se okrenuo još jednoj varvarskoj grupi koja je ugrožavala rimsku vlast, [[Zapadni Goti|Vizigotima]] pod vođstvom kralja [[Valija|Valije]]. U zamenu ta redovna snabdevanja žitom Valija je pristao da postane rimski saveznik i zarati protiv varvara koji su naselili Hispaniju. U periodu između 416. i 418. u zajedničkim pohodima rimske i vizigotske vojske Silinzi su bukvalno istrebljeni, a [[Alani]] su pretrpeli težak poraz. Kako je alanski kralj [[Adaks]] poginuo, preživeli su prebegli Gunderihu i ponudili mu vlast nad Alanima. Od tog trenutka, zvanična titula Gunderiha i njegovih naslednika bila je ''kralj Vandala i Alana'' (''rex Vandalorum et Alanorum''). Rimske pobede su u stvari doprinele da se preostali Vandali i Alani organizuju u jednu makrogrupu koja je, po rečima episkopa Viktora iz Vite, brojala 80 000 muškaraca (od dece do staraca, i slobodnih i robova) i koja je, po današnjim procenama, raspolagala sa 15-20 000 ratnika <ref> Heather, 265. </ref>. Konstancije je pak obnovio rimsku vlast u većem delu [[Hispanija|Hispanije]] i zatim je Vizigote naselio u [[Akvitanija|Akvitaniji]]. Sa druge strane, Gunderih je sada raspolagao sa moćnom vojskom koju je 419. poveo protiv [[Svevi|Sveva]]. Planinski teren je onemogućio Gunderihu da ostvari direktnu pobedu tako da su [[Vandali]] i Alani prionuli na opsađivanje svevskih uporišta. Ovakav razvoj situacije, stvaranje jedne dominantne varvarske sile u Hispaniji, naravno nije odgovarao Rimljanima koji su 420. poslali komesa Hispanije (''Hispaniarum comes'') Asterija da pomogne Svevima i potisne Gunderihove ratnike. Kako je [[Konstancije III]] umro 421. godine, Zapadnorimsko carstvo je privremeno zaustavljeno u svom obračunu sa Vandalima. Najzad, 422. Rimljani su ponovo preduzeli pohod protiv Gunderiha, ovoga puta ponovo uz pomoć [[Goti|gotskih]] odreda. Carske vojskovođe Kastin i [[Bonifacije (vojskovođa)|Bonifacije]] su se međutim posvađali između sebe i rat protiv Vandala je nastavio Kastin. Izgleda da samo jedna rimska vojska više nije bila dovoljna protiv ujedinjenih Vandala i Alana i poraženi Kastin se na kraju povukao u Tarakon. Najdirektniji rezultat njegovog pohoda bio je pak potiskivanje Gunderihovih ljudi u Betiku. Pošto je 423. umro i car [[Honorije]] Vandali i Alani su ponovo prepušteni sami sebi na neko vreme.
 
U južnoj Hispaniji Gunderih je zauzeo nekoliko gradova, ali je verovatno počeo da kuje planove da povuče svoj narod u sigurnost severne Afrike. Za razliku od Gota, Vandali i Alani nisu imali nikakav sporazum sa rimskim vlastima i u nekoliko navrata su izlagani teškim ratovima. Po [[Prokopije|Prokopiju iz Cezareje]], [[византијско царство|vizantijskom]] istoričaru iz 6. veka, Gunderih je počeo da se priprema za put u [[Afrika|Afriku]] po pozivu nekadašnjeg neprijatelja, rimskog vojskovođe Bonifacija, koji je sada bio namesnik [[Afrika (provincija)|Afrike]]. Vandalska vojna pomoć bila mu je potrebna kako bi se nametnuo carskom dvoru u [[Ravenna|Raveni]]. Gunderih je [[428]]. zauzeo bogatu [[Sevilla|Sevilju]] i nakon toga je iznenadno umro. Nasledio ga je polubrat [[Gajzerik|Gejserih]], sin kralja [[Godigisel|Godigisela]]a i jedne robinje. Prokopije je docnije zapisao tradiciju po kojoj je Gejserih u stvari ubio Gunderiha. Bilo kako bilo, Gunderiha su nadživeli njegova supruga i sinovi koje je docnije Gejserih redom uklonio.
 
== Beleške ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
* Peter Heather, ''The Fall of the Roman Empire, A New History'', London 2005.
* ''The Prosopography of the Later Roman Empire II'': A.D. 395-527, ed. J.R. Martindale, Cambridge 1980, str. 522.
Red 25:
posle=[[Gajzerik|Gejserih]]
}}
 
 
[[Kategorija:Zapadno Rimsko Carstvo]]