Granica razvlačenja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr
 
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[Datoteka:Metal yield.svg|mini|300px|desno|Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal:<br />
1: Stvarna granica elastičnosti<br />
2: Granica proporcionalnosti<br />
3: Granica elastičnosti<br />
4: [[Granica razvlačenja]] ili σ<sub>0,2</sub> (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa)]]
 
Red 9:
'''Dogovorena granica razvlačenja''' (oznaka: R<sub>p</sub>) je ono naprezanje u materijalu koje stvara dogovoreno produljenje ispitnog uzorka, a uobičajena je vrijednost trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine ispitnog uzorka, pa se takva granica razvlačenja označava ''σ<sub>0,2</sub>''. U knjigama se ponekad mogu naći i druge dogovorene vrijednosti, kao σ<sub>0,1</sub> ili σ<sub>0,01</sub> i druge.
 
== Dijagram naprezanja ==
Dijagram naprezanja prikazuje medusobnu ovisnost ''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - relativnog produljenja ili linijske vlačne deformacije. U materijalu koji je opterećen nekom [[sila|silom]] ''F'' nastaju [[naprezanje|naprezanja]] ''σ'' koja uzrokuju njegovo rastezanje. Naprezanje ''σ'' je omjer sile ''F'' i [[Površina|ploštine]] ''A'' presjeka štapa ili šipke (okomitog na smjer sile). <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
 
Red 22:
Tehnička granica elastičnosti je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo primjetno trajno produljenje materijala (pri još nepromijenjenom presjeku A<sub>o</sub>). Nakon te granice (obično na kraju linearnog rastezanja) materijal se rasteže plastično i nakon prestanka djelovanja sile ne vraća se više na početnu duljinu L<sub>o</sub>, već ostaje određeno trajno produljenje, uz suženje presjeka, A < A<sub>o</sub>).
 
=== Vlačno ispitivanje ===
[[Vlačno ispitivanje]] je postupak ispitivanja mehaničkih svojstava na kidalici, kojim se utvrđuju glavna svojstva koja karakteriziraju mehaničku otpornost materijala, ali i njihovu deformabilnost. Iz materijala koji želimo ispitati izrađuje se uzorak za ispitivanje propisanog oblika i dimenzija, a to je epruveta ili ispitni uzorak. Najčešće je to (ovisno o obliku poluproizvoda) ispitni uzorak [[valjak|valjkastog]] oblika, kod kojega su [[promjer]] i mjerna [[duljina]] u određenom razmjeru. Na kidalici se direktno mjeri vlačna čvrstoća materijala ''σ<sub>M</sub>'', produljenje ispitnog uzorka ''ΔL'' i suženje poprečnog presjeka uzorka ''ΔA''. Iz rezultata vlačnog ispitivanja mogu se odrediti [[Youngov modul elastičnosti]] ''E'', [[Poissonov omjer]] ''υ'', granica razvlačenja i rad plastične deformacije.
 
Red 30:
* '''plastični materijali''' koji se tek neznatno rastežu elastično ([[Olovo (element)|olovo]]) ili su gotovo neelastični ([[asfalt]]).
 
== Vrijednosti granice razvlačenja za neke materijale ==
 
{| class="wikitable sortable" border="1"
|-
! Materijal !! Granica razvlačenja ili ''σ<sub>0,2''</sub><br />([[Pa|MPa]]) !! [[Vlačna čvrstoća]]<br />(MPa) !! [[Gustoća]]<br />(g/cm³) !! Lom materijala zbog vlastite težine<br />([[metar|km]])
|-
| Konstrukcijski [[čelik]] Č 0362 (HRN)<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> || 250 || 400 || 7,8 || 3,2
Red 84:
|+Tipična svojstva žarenih elemenata <ref> A.M. Howatson, P.G. Lund and J.D. Todd, "Engineering Tables and Data" </ref>
|-
! !! [[Youngov modul elastičnosti]]<br /> ([[Pa|GPa]]) !! Granica razvlačenja<br /> (MPa) !! Vlačna čvrstoća<br /> (MPa)
|-
| [[aluminij]] || 70 || 15 – 20 || 40 – 50