Verzija na datum 1 mart 2014 u 06:09 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 06:24 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Giambattista Vico.jpg\|mini\|desno\|Giambattista Vico]] '''Giambattista Vico''' ili '''Giovanni Battista Vico''' ([[23. 6.\|23. lipanj]], [[1668]]—[[23. 1.\|23. siječanj]], [[1744]]) bio [[neoplatonist]], [[povjesničar]], i [[novinar]]. Njegovo glavno dijelo je [[Nova znanost]] (''Scienza Nuova''), izdano [[1725]], no potpuno je prepravljeno, [[1730]]. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije. Red 8: Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos povijesti prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova. Vico je bio izolirani genije, koji je živio gotovo u siromaštvu i nikada nije upoznao mislioca iste veličine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. stolječu. [[Karl Marx]] je proučavao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također Vicova ideja ''verum factum'' predviđa [[pragmatizam]] [[Charles Sanders Peirce\|~~Peirce~~Peircea]]a. On je bio u stanju predvidjeti povijesni razvoj Europe sa velikom točnišću. U dvadesetom stoljeću, njegove ideje o mitu i nacijama bivaju prihvačene od [[James Joyce]]a, kao i [[Edward W. Said]]a. == Daljnje čitanje == [[Isaiah Berlin]] ([1979] 1981) ''Against the Current'' (Oxford: OUP), u poglavljima "Vico's Concept of Knowledge" i "Vico and the Ideal of the Enlightenment".

Giambattista Vico – razlika između verzija