Galileo Galilei – razlika između verzija

Pronašao je zakone [[slobodni pad|slobodnog pada]] tijela i postavio jednadžbe [[kosi hitac|kosoga hitca]], prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizikalnih zakona, te na taj način postavio temelje klasične [[fizika|fizike]]. Otkrio je [[cikloida|cikloidu]] i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je [[balistika|balistiku]], određujući [[parabola (geometrija)|paraboličku]] putanju zrna. Konstruirao je prvi [[termoskop]]. [[1610]]. godine je izradio poznati '''Galileiev [[teleskop]]''' s uvećanjem od 30x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 5x, i njime otkrio planine na [[Mjesec]]u, četiri [[Jupiter (planeta)|Jupiterova]] satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju [[Mliječna staza|Mliječne staze]]. Otkrio je da i [[planeta|planet]] [[Venera (planeta)|Venera]] ima iste faze kao i Mjesec.

 

Pritvoren do smrti u svojoj kući u Firenci, završio je svoje veliko djelo '''Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica''', koje je objavljeno [[1638]]. godine, a u kojem je objasnio zakone fizike i [[mehanika|mehanike]] u novoj svjetlosti, po čemu se i smatra osnivačem klasične fizike i mehanike. Tokom konfinacije slobodno je pisao i vodio društveni život (npr., primio je u posjetu znamenitog engleskog pisca [[John Milton|Johna Miltona]]), a objavljivanje njegova rada nije imalo nikakve posljedice po Galililejev status niti je dovelo do ponovnoga procesa – što je nevjerojatna blagost usporedimo li to sa slučajevima progona ideološko-političkih neistomišljenika u [[20. vijek]]u. Ipak neka njegova djela su se našla na vatikanskom 'Popisu zabranjenih knjiga' (Index librorum prohibitorum). Prvo izdanje njegovih svih knjiga izdano je u [[Firenca|Firenci]] između [[1842]]. i [[1856]]. godine u 16 knjiga.