Februarski patent – razlika između verzija

'''Februarski patent''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Februarpatent'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Februári pátens'', [[češki jezik|češki]]: ''Únorová ústava'', [[poljski jezik|poljski]]: ''Patent lutowy'') bio je pomalo [[Arhaizam|arhaični]] naziv za [[dekret]] od [[26. 2.|26. februara]] [[1861]]. kojim je [[car]] [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] obznanio novi [[ustav]] [[Austrijsko Carstvo|austrijske monarhije]]. <ref name=feb/>

''Februarski patent'', priredio je državni [[sekretar]] [[Liberalizam|liberal]] [[Anton von Schmerling]], na osnovu starije - [[Oktobarska diploma|Oktobarske diplome]] od [[20. 10.|20. oktobra]] [[1860]]. (uz izmjene i dopune), njim su stvoreni temelji za reformu carstva u [[Ustavna monarhija|Ustavnu monarhiju]]. <ref name=feb/>

== Historija ==

=== Pozadina nastanka Februarskog patenta ===

Revolucije i porazi u ratovima koje je [[Austrijsko Carstvo]] vodilo između [[1840]]. - [[1950-e|1850-ih]] stvorile su snažan osjećaj nezadovoljstva kod praktički svih slojeva tadašnje carevine. Porazni sukobi u [[Apeninsko poluostrvo|Italiji]], jasno su pokazali svu slabost austrijske [[Birokracija|birokracije]] i [[Vojska|vojske]]. Rastući utjecaj [[Pruska|Prusije]] i [[Njemačka Konfederacija|Njemačke Konfederacije]] su također izazivali zabrinutost. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]], nije imao više kud, pa je morao početi neke reforme da nekako smiri naraslo nezadovoljstvo i dobije podršku bogate [[Buržoazija|buržuazije]], i na kraju spasi svoje carstvo.

Od marta [[1860]]. [[car]] je počeo ''jačanje'' svog '''Reichsrata''' ([[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]]), proširujući njegov sastav i dajući mu sve veću ulogu (istina bog samo savjetodavnu) nad velikim financijskim i zakonodavnim pitanjima koja su tištila zemlju, uključujući i izradu novog ustava. Reichsrat je od samog početka bio podijeljen na dvije oštro suprostavljene polovice, na članove iz [[nemački jezik|njemačkog govornog područja]], i one koji to nisu bili ([[Mađari]] i [[Slaveni]]). Njemački dio zalagao se za snažniju centralnu vlast, a druga polovica za decentralizirani oblik vlasti koji bi kao i dotada ostao u rukama njihovog [[Plemstvo|plemstva]]. Franjo Josip pokušao je doći do nekog kompromisnog rješenja kreacijom novog ustava monarhije zvanog - [[Oktobarska diploma]] (usvojena [[20. 10.|20. oktobra]] [[1860]].). Novi ustav je predvidio - [[parlament]] (Reichstag) od sto članova, koji je i nadalje trebao imati samo savjetodavnu funkciju, sa proširenim ovlastima po pitanju financija. Tako koncipirani ustav nije zadovoljavao niti njemačke građanske [[Liberalizam|liberale]], a niti [[Ugarska|ugarsko]] plemstvo, pa su i jedni i drugi bili snažno proriv njega.

Još je gora stvar bila sa [[Carevinsko vijeće|Carevinskim vijećem]] koje nije zadovoljio nikog, jer su državne financije i nadalje su tonule, njemačka strana nije bila zadovoljna količinom ovlasti koje su dane pokrajinskim [[Dijeta (skupština)|dijetama]], a nenjemački dio je bio razočaran količinom vlasti koja je ostala u rukama cara. Osim stalnih unutrašnjih problema, [[Austrijsko Carstvo]] bilo je ugroženo i vanjskim pritiscima, naročito jačanjem [[Njemačka Konfederacija|Njemačke Konfederacije]], jer su vjekovima zemlje iz tog kruga bile interesna sfera [[Habsburg]]ovaca. Pa čak i kad je Njemačka Konfederacija zaživjela [[1815]]., [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] je i nadalje zadržao utjecaj na nju, ali je on snaženjem [[Pruska|Prusije]] bio sve manji. Car je kroz snaženje i centralizaciju [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]] vidio mogućnost da osnaži državu iznutra, pa da se tako osnažen posveti vanjskim problemima. Kad je krajem [[1860]]. [[Anton von Schmerling]] postao državni [[sekretar]], njemu je car povjerio zadatak revizije [[Oktobarska diploma|Oktobarske diplome]] u novi ustav koji je trebao zadovoljio sve.

=== Kratkotrajni život Februarskog patenta ===

Nakon carskog dekreta u februaru [[1861]]., - ''Februarski patent'' je usvojen kao '''Carski ustav iz 1861''' Na osnovu njega je osnovan dvodomni [[parlament]], koji se nadalje zvao [[Carevinsko vijeće|Carevinsko vijeće - Reichsrat]], sa gornjim domom čije je poslanike (doživotno) imenovao car iz redova [[Plemstvo|plemstva]], [[episkopos|biskupa]] i istaknutih građana i donji dom sa 343 poslanika, koje su birale [[Dijeta (skupština)|dijete]] [[Krunske zemlje|krunskih zemalja carstva]]. Od njih je 120 bilo iz [[Ugarska|Ugarske]]<ref name=ab>{{cite web

=== Kraj Februarskog patenta ===

''Februarski patent''. Na tu vijest su austrijski poslanici protestirali, a [[Slaveni|slavenski]] slavili.

== Pogledajte i ove stranice ==

== Vanjske veze ==