Razlike između izmjena na stranici "Fariseji"

Dodano 5 bajtova ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m (robot kozmetičke promjene)
'''Fariseji''' ili '''farizeji''' su bili [[Jevreji|jevrejska]] religijska stranka iz razdoblja [[jeruzalemski Hram|drugog Hrama]], prethodnici [[rabin]]skog [[judaizam|judaizma]]. Nastali su u drevnoj [[Judeja|Judeji]] u doba vladavine Jovana Hirkana (135. – 104. godine pre Hrista).
 
Tokom [[1. vijek|1. veka]], fariseji su bili poznati po svojom strogom poštovanju [[Mojsije]]vog zakona.<ref name="Green">Joel B. Green, ''The Gospel of Luke'', Eerdmans, 1997, ISBN 08028231570-8028-2315-7, pp. 643-649.</ref> [[Josip Flavije|Josif Flavije]] takođe primećuje i njihovu posvećenost učenju, oličenu u Hilelu i Johananu ben Zakaju. [[Mišna]], [[Talmud]] i glavni tanaitski izvori predstavljaju glavnu riznicu njihove misli i svedočanstvo oživljavanja jevrejskog života u prvim vekovima naše ere, kada je farisejski judaizam dobio svoj konačni oblik.
 
Po kazivanjima iz [[evanđelje|jevanđelja]], [[Isus]] se često sukobljavao sa farisejima. Ipak, evanđelja su u tome dosta jednostrana, jer ukazuju samo na one aspekte iz predanja o Isusu koji su bili od koristi u sporovima [[hrišćanska crkva|crkve]] i [[sinagoga|sinagoge]].<ref name="Enciklopedija živih religija">''Isus'', Enciklopedija živih religija (str. 316-318), Nolit, Beograd, 2004.</ref>
 
U I. st.n.e. pismoznanci su bili obrazovani pravnici, moralisti i teolozi te su vodili i poučavali židovsku zajednicu. Zvali su se "branitelji", "učitelji",
"učitelji Zakona" i valjalo ih je oslovljavati s '''rabbi''' ("učitelju"). Većina njih je zaista pripadala farizejima ili ih podržavala, ali neki su pristajali i uz saduceje.
 
== Nastanak i osobine farizeja ==
 
Za vrijeme ustanka [[Makabejci|Makabejaca]], oko 160-130 pr.n.e, postojao je religiozno-politički pokret "hasidim" (pokret pobožnih). Nakon toga se pokret razdvojio u dvije struje, koje dobivaju imena farizeji i [[eseni]]. Pojam "farizeji" počinje se koristiti u Judeji za vrijeme vladanja Ivana Hirkana (135-104. pne.).
 
Farizeji su postali opozicija vladajuće judejske dinastije Hasmonejaca i odbili su položiti zakletvu vjernosti kralju Herodu Velikom. Podržavala ih je međutim kraljica [[Saloma Aleksandra]], koja je samostalno vladala Judejom 76-67.pr.Kr. Nakon njene smrti dolazi do građanskog rata za nasljedstvo između dvojice njezinih sinova, u kojem do izražaja dolazi i sukob farizeja i [[saduceji|saduceja]], što će konačno 63. g.pne. dovesti do rimskog osvajanja i gubitka samostalnosti Judeje.
 
Uglavnom dolaze iz srednjeg društvenog sloja. Prema Josipu Flaviju u vrijeme Heroda Velikog bilo ih je 6.000. U odnosu na rimske vlasti pružaju pasivni otpor (za razliku od borbenih [[zeloti|zelota]]). Izbjegavaju se miješati u politiku; također je izdvajaju od običnog svijeta, usmjereni su na religiju, na točno poznavanje Mojsijeva Zakona i "predaja starih", usmenih tumačenja Tore.
 
== Literatura ==
* Goldstein, David: ''Židovska mitologija'', Opatija: Otokar Keršovani, 1988. (''Jewish Mithology'', London: The Hamlyn Publishing Group, 1980.)
* [http://www.ks.hr/detalj.asp?id=451 Harrington, Wilfrid J: ''Uvod u Novi Zavjet'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993], str. 29-32
* [[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]
* Keller, Werner: ''Povijest Židova. Od biblijskih vremene do stvaranja Izraela'', Zagreb: Naprijed, 1992. (''Und wurden zerstreut unter alle Völker. Die nachbibliche Geschichte des jüischen Volkes'', Zürich: Buchklub Ex Libris, 1970.)
* Kushner, Harold S.: ''Živjeti! Kako žive i misle Židovi'', Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1997. (''To life! A Celebration of Jewish Being and Thinking'', © Warner Books, 1994)
* [[Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda|Opća enciklopedija JLZ]]
* Werber, Eugen: ''Stara hebrejska književnost'', u: Petrović, Svetozar (ur.): ''Povijest svjetske književnosti'', knjiga I, Zagreb: Mladost, 1982, str. 53-88
 
== Eksterni linkovi ==