Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 46:
Zbog istorijskih okolnosti eparhija se potom podijelila na dva dijela: na [[Trebinjska eparhija|Trebinjsku eparhiju]] i na [[Mileševska eparhija|Mileševsku]], koja se češće zvala Polhercegovačka ili Petrovska, po manastiru [[Crkva Svetog apostola Petra u Bijelom Polju|Svetog Petra na Limu]] gde joj je, i pod [[Turci Osmanlije|Turcima]], neko vrijeme bilo sjedište. Kad su u drugoj polovini [[17. vijek]]a [[Turci Osmanlije|Turci]] pretvorili [[Crkva Svetog apostola Petra u Bijelom Polju||Petrov manastir]] u [[Džamija|džamiju]], sjedište ove eparhije pomjeralo se prema [[Tara (rijeka)|Tari]] i preko nje u [[Nikšić]], stari [[Onogošt]] ([[Budimljansko-polimska eparhija]]).
Nemirna prošlost ovog područja uticala je na mijenjanje granica ovih [[eparhija]], koje su se u [[18. vijek]]u, posle [[Beogradski mir|Beogradskog mira]] (1739) sjedinile. Iz ovog vremena poznati su [[Episkop zahumsko-hercegovački|hercegovački ili trebinjski arhijereji]]: [[Simeon (Episkop hercegovački)|Simeon]] (1615—1630), [[Vasilije Ostroški|Sveti Vasilije Ostroški]] (1639—1649) i [[Arsenije (Episkop hercegovački)|Arsenije]] (1654). Poslije njega, Trebinjskom eparhijom upravlja [[Vasilije Ostroški|Sveti Vasilije]], koji je [[1649]]. godine premješten u Petrovsku, ili [[Eparhija mileševska|Mileševsku eparhiju]]. I kasnije su pojedini episkopi ovih dvaju eparhija upravljali objema eparhijama. Od zahumskih (mileševskih, polhercegovačkih, petrovskih) episkopa toga vremena, poznati su: [[Longin
Posle sjedinjenja poznata su imena ovih hercegovačkih episkopa: [[Filotej (Episkop hercegovački i mileševski)|Filotej]] (1741—1741) i [[Aksentije II (Episkop hercegovački i mileševski)|Aksentije II]] (1751—1760). Razaranjem [[Manastir Tvrdoš|manastira Tvrdoša]], episkopsko sjedište je premješteno u [[manastir Duži]]. Ukidanjem [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] [[1766]]. godine, kad je i ova eparhija došla pod vlast [[Vaseljenska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]], tron eparhije prenet je u [[Mostar]]. Eparhijom su od tada upravljali [[episkopos|episkopi]] [[Grci]]: [[Antim (Episkop hercegovački)|Antim]] (1766—1772), [[Ananije (Episkop hercegovački)|Ananije]] (1772—1802), [[Jeremija (Episkop hercegovački)|Jeremija]] (1803—1815), [[Josif I (Mitropolit hercegovački)|Josif I]] (1816—1835), [[Prokopije I (Mitropolit hercegovački)|Prokopije I]] (1838—1848), ponovo [[Josif II (Mitropolit hercegovački)|Josif II]] (1848—1854), [[Grigorije (Episkop hercegovački)|Grigorije]] (1855—1860), [[Prokopije (Episkop hercegovački)|Prokopije]] (1864—1875) i [[Ignjatije (Episkop hercegovački)|Ignjatije]] (1875—1888). Eparhijom je u razdoblju [[1860]]—[[1864]]. upravljao [[arhimandrit]] [[Joanikije Pamučina]], koga [[vaseljenski patrijarh Carigrada|carigradski patrijarh]] nije htio da postavi za [[mitropolit]]a.
Red 83:
* [[Manastir Petropavlov]]
== Jerarsi ==
=== Mitropoliti humski (srednjovekovne Srpske patrijaršije) ===
Pogledati: [[Humska eparhija]]
=== Mitropoliti hercegovački ili trebinjski (Carigradske patrijaršije) ===
* [[Jovan (Mitropolit hercegovački)|Jovan]] (1508—1513),
* [[Visarion I (Mitropolit hercegovački)|Visarion I]] (1509-1525),
Red 94:
* [[Nikanor (Mitropolit hercegovački)|Nikanor]] (1534-1546),
=== Mitropoliti hercegovački ili trebinjski (Pećke patrijaršije) ===
* [[Antonije (Mitropolit hercegovački)|Antonije]] (1570),
* [[Savatije (Mitropolit hercegovački)|Savatije]] (1573—1585),
Red 117:
* [[Stefan (Mitropolit hercegovački)|Stefan]] (1763-1766).
=== Mitropoliti hercegovački (Carigradske patrijaršije) ===
* [[Antim (Mitropolit hercegovački)|Antim]] (1766—1772), poreklom Grk,
* [[Likanije (Mitropolit hercegovački)|Likanije]] (1772—1802), poreklom Grk,
Red 132:
* [[Petar Zimonjić]] (1903—1920).
=== Episkopi zahumsko-hercegovački (Srpske patrijaršije) ===
* [[Episkop Jovan Ilić|Jovan Ilić]] (1926—1931),
* [[Simeon Stanković]] (1932—1934),
| |||