Schönbrunn – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Dcirovic je premjestio stranicu Schönbrunn na Dvorac Schönbrunn
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 23:
[[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva]], je koncem [[17. vijek]]a odlučio obnoviti dvorac i napraviti od njega rezidenciju austrijskih careva. Arhitekti [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]] i [[Nicolaus Pacassi]] zaslužni su za projekt dvorca i njegovo uređenje u stilu dekorativnog [[barok]]a. Francuski vrtni arhitekt Jean Trehet je [[1695]]. godine oko palače zasadio [[francuski park]] s [[labirint]]om. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim [[zoo]] vrtom na svijetu iz [[1752]], palača je savršen primjer [[Gesamtkunstwerk]]a (sjedinjenja svih umjetnosti).
 
U vrijeme vladavine carice [[Maria Theresia|Marije Terezije]], u Schönbrunnu je na 60 metara visokom brdu izgrađen [[1775]]. - Glorijet, slavoluk izgrađen od kamena sa srušenog dvorca ''Neugebäude''. Carica je posvetila taj slavoluk habsburškoj moći i "Pravednom ratu" (katolička doktrina o ratu za pravdu ili istinu). Po caričinoj želji je Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg je izgradio seriju slikovitih ruina nazvanih "Rimske ruševine" ili "Ruševine Kartage" [[1778]]. godine, ali i fontanu s obeliskom kao simbolom stabilnosti i trajnosti.
 
Nakon propasti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva [[1918]]. godine, novoosnovana [[Austrija|austrijska]] vlada je sačuvala Schönbrunn kao [[muzej]]. Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je kao sjedište Savezničke komisije za Austriju i smještaj malog [[UK|britanskog]] [[garnizon]]a. Kasnije se koristila za susret [[SAD|američkog]] i [[SSSR|sovjetskog]] predsjednika, [[John F. Kennedy|Kennedyja]] i [[Nikita Hruščov|Hruščova]] [[1961]]. godine.