Dunav – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 65:
Geološki gledano Dunav je mnogo stariji od [[Rajna|Rajne]] čiji je utjecajni sliv parira dunavskom u istočnoj Nemačkoj. Budući da je Rajna jedina alpska rijeka koja teče sjeverno prema Sjevernom moru, može se povući nevidljiva crta koja podjeljuje dijelove istočne Nemačke i koja se ponekad naziva [[europsko razvođe]].
 
Prije zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] u [[pleistocen]]u, Rajna je izvirala u jugozapadnom dijelu Schwarzwalda, a vode s Alpa koje danas ulaze u Rajnu su tekle u izvorni Dunav (''Urdonau''). Dijelovi ove bivše rijeke koja je bila puno veća od današnjeg Dunava mogu se vidjeti u kanjonima [[Švapska Jura|Švapske Jure]]. Nakon formiranja [[erozija|erozijom]] gornje rajnske doline, većina alpskih voda je počela teći u Rajnu, zbog čega je današnji gornji Dunav mnogo manji od prijašnjeg.
 
Budući da Švapsku Juru karakterizira porozni [[vapnenac]] i budući da je razina položaja Rajne niža od razine položaja Dunava, podvodne rijeke odnose mnogo vode iz Dunava u Rajnu. Tijekom ljeta, kad je u Dunav malo vode, rijeka zna potpuno nestati u podzemne kanale na dva mjesta u Švapskoj Juri koja se nazivaju ''[[Poniranje Dunava|Donauversickerung]]'', tj. nestajanje Dunava. Voda se vraća na površinu 12 kilometara južno od [[Aachtopf]]a, sjeverno od [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]] čime ulazi i u Rajnu. Budući da ogromne količine podvodne vode nagrizaju vapnenac, pretpostavlja se da će gornji tok Dunava jednog dana i potpuno nestati u korist Rajne.
 
== Zemljopis ==
Početak Dunava tvore dvije rječice u [[Schwarzwald]]u, [[Breg]] i [[Brigach]]. Izvor Brega je blizu [[Furtwangen]]a, na 1 078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, zemljopisno se smatra izvorom Dunava<ref name="britannica1">{{en icon}} [http://www.britannica.com/eb/article-9106065/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str. 1.</ref>. Dvije rječice spajaju se u [[Donaueschingen]]u gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. veka zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke<ref>Članak [[Paul Morand|Paula Moranda]] o Dunavu u ''Au fil des fleuves'', Reader's Digest, 1972., str. 47.</ref>. Dunav iz [[Baden-Württemberg]]a, gdje prolazi kroz [[Sigmaringen]] i [[Ulm]], ulazi preko [[Bavarska|Bavarske]] ([[Regensburg]] i [[Passau]]) u sjevernu [[Austrija|Austriju]] (prolazeći kroz [[Linz]] i [[Beč]]), pa kroz jug [[Slovačka|Slovačke]] gdje prolazi kroz [[Bratislava|Bratislavu]], prelazi preko [[Mađarska|Mađarske]] (kroz [[Budimpešta|Budimpeštu]]) od sjevera prema jugu te između [[Baranja|Baranje]] i riječnog otoka [[Karapandža|Karapandže]] ulazi u istočnu [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Zatim izbija na granicu Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] ([[Vojvodina]]), te ugrubo slijedi granicu Hrvatske i Srbije. Prolazi pored [[Vukovar]]a, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Prolazeći kroz [[Beograd]], rijeka kasnije tvori granicu između Srbije i [[Rumunjska|Rumunjske]], pa kasnije i između Rumunjske i [[Bugarska|Bugarske]], nakon čega se ulijeva u [[Crno more]] u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici s [[Ukrajina|Ukrajinom]]. Republika [[Moldavija]] je [[1990]]. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod [[Giurgiuleşti]]ja (između gradova [[Galaţi]] i [[Reni]]).
 
[[Delta Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. Deltu je [[UNESCO]] označio kao svjetsku baštinu 1991. godine. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra od [[Cernavoda|Cernavode]] do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara<ref name="britannica3">{{en icon}} [http://www.britannica.com/eb/article-34470/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str.3</ref>, izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.
Red 255:
==== Hrvatska ====
[[Datoteka:Batina.jpg|thumb|thumb|Dunav u Batini.]]
[[Hrvatska]] ima 137 kilometara udjela u Dunavu. Rijeka u Hrvatsku ulazi u [[Batina|Batini]] koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom i završava blizu [[Ilok]]a. Rijeka jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava je [[Vukovar]]. Grad je teško sradao za [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i njegov gospodarski značaj kao hrvatska luka na Dunavu je opao. Nakon obnove je luka ponovno dobila veliki značaj, pogotovo u teretnom prometu.
 
Blizu Dunava je i [[Osijek]], koji se nalazi oko 20 kilometara od ušća Dunava i [[Drava|Drave]], koja je druga po veličini pritoka Dunava.
Red 263:
Na početku, [[Srbija]] dijeli Dunav s Hrvatskom, da bi kod [[Bačka Palanka|Bačke Palanke]] rijeka u potpunosti skrenula u Srbiju ([[Vojvodina|Vojvodinu]]). Dunav kroz Srbiju teče jugoistočno od hrvatske do rumunjske granice.
 
Prvi važniji grad kroz kojeg rijeka prolazi u Vojvodini je [[Apatin]], čija [[Apatin (općina)|općina]] graniči s Hrvatskom, a i koji se nalazi na udaljenosti od samo 25 km od mađarske granice. Sledeći bitan grad kroz koji protiče rijeka je [[Bačka Palanka|Bačka Palanka]]. Nizvodno od ovog grada, rijeka prolazi kroz [[Novi Sad]] čiji su [[Mostovi Novog Sada|mostovi]] teško oštećeni za vrijeme [[Operacija Saveznička sila|NATO-vog bombardiranja]] [[1999]]. godine. Kroz više od šest godina se promet kroz dva dijela grada odvijao pomoću pomoćnog mosta, što je onemogućavalo i plovidbu rijekom, a most je bio otvoren tri dana tjednom<ref name="Serbie">{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-cs-view.html Podaci o Dunavu u Srbiji] na danube-river.org.</ref>. Nakon što je [[11.10.]] [[2005]]., ponovno pušten u promet obnovljeni „[[Most slobode]]”, plovidba Dunavom bez zapreka je ponovno postala moguća.
[[Datoteka:Golubac.JPG|thumb|left|thumb|Tvrđava Golubac]]
Nakon putovanja od 70 kilometara, Dunav dolazi do [[Beograd]]a, koji je treći po veličini grad na rijeci s 1,6 milijuna stanovnika. Ovaj grad koji je naseljen već 7 000 godina je jedno od najstarijih stalno naseljenih mjesta na obalama Dunava. Grad je sagrađen na ušću [[Sava|Save]] u Dunav, kojim dominira tvrđava [[Kalemegdan]].
Red 281:
Od svih zemalja kroz koje Dunav teče, Rumunjska ima daleko najveći udio u rijeci. 1 075 kilometara koji prolaze kroz Rumunjsku čine oko trećine ukupne dužine rijeke<ref>{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-r-view.html Podaci o Dunavu u Rumunjskoj] na danube-river.org.</ref>. Većim dijelom rijeka tvori granicu zemlje sa Srbijom i Bugarskom, da bi između [[Bărăgan]]a i [[Dobrudža|Dobrudže]] rijeka skrenula sjeverno, gdje prije ulijevanja u [[Crno more]] tvori granicu s Ukrajinom.
 
Prije dolaska do Đerdapske klisure (''Željezna vrata'') što je bio za plovidbu najopasniji dio Dunava, sve do umjetne regulacije u 1970-ima, rijeka prolazi jugozapadno od [[banat]]skih gorja, gdje se rijeka [[Olt (rijeka)|Olt]] ulijeva u Dunav blizu Islaza. Nakon [[Orşova|Oršove]], rijeka prolazi kroz [[Drobeta Turnu Severin]]. Ovdje rijeka skreće prema jugu i prolazi kroz Gruia, Pristol, Cetate i [[Calafat]]. Odavde rijeka nastavlja svoj put prema istoku i tvori 400 kilometara dugačku granicu s Bugarskom. Rijeka prolazi kroz gradove [[Corabia]], [[Turnu Măgurele]], [[Zimnicea]], [[Giurgiu]] (koji se nalazi preko puta bugarskog grada [[Ruse]]), [[Olteniţa]], gdje se rijeka [[Argeş]] ulijeva u Dunav, te [[Călăraşi (Călăraşi, Rumunjska)|Călăraşi]]. Dalje rijeka tvori zapadnu granicu Dobrudže i prolazi kroz gradove [[Cernavodă]], [[Topalu]], [[Hârşova]], [[Giurgeni]] i [[Gropeni]], prije dolaske u veće gradove [[Brăila]] i [[Galaţi]].
 
47 kilometara prije prolaska kroz ovaj zadnji grad, Dunav se dijeli u tri rukavca koji formiraju granice [[Delta Dunava|delte Dunava]] gdje rijeka prolazi kroz luke [[Tulcea (grad)|Tulcea]] i [[Sulina]] prije dolaska do Crnog mora koje se nalazi nešto istočnije<ref>{{de}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes'', str. 12-13 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>. Stotinjak kilometara poslije Galaţija, tok Dunava tvori granicu Rumunjske s Moldavijom (na 570 metara) i Ukrajinom (ostatak granice uz sjeverni dunavski rukavac [[Kilija (rijeka)|Kilija]]{{newdsm}}).
Red 298:
Na riječnom području Dunava razvile su se neke od najstarijih civilizacija u [[Europa|Europi]]. U [[neolitik]]u u sredini dunavskog područja postojala je [[kultura linearne keramike]]. U [[brončano doba]] na prostoru današnje Hrvatske postojala je razvijena [[Vučedolska kultura]] poznata po keramičkim radovima<ref>{{fr}}Vučedolska kultura u članku ''Les pontiques des poteries cordées'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/z9.htm Pročitaj] </ref>. Brojna nalazišta [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] koja datira iz 6. tisućljeća pne. do 3. tisućljeća pne., nalaze se uzduž Dunava<ref>{{fr}}Vinčanska kultura u članku ''Les Pelasges Vinciens'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/y15.htm Pročitaj]</ref>.
 
U 7. veku pne. su Grci krenuli uzvodno uz rijeku od Crnog mora kroz grad Tomis, današnju [[Constanţa|Constanţu]]. Njihovo putovanje je završilo blizu današnje granice Srbije i Rumunjske, gdje je zbog opasnog toka rijeke nastavak putovanja postao nemoguć. Od 37. godine je Dunav praktički cijelim svojim tokom tvorio granicu Rimskog imperija sa sjevernim narodima<ref>Paul Petit, ''Histoire générale de l’Empire romain, tome1 : Le Haut-Empire'', Points Histoire, Le Seuil, 1974., str. 224-225.</ref>. Rimska ratna mornarica (''Classis'') se ovdje uspješno borila protiv [[Germani|Germana]], koji nisu imali načina suprotstaviti joj se. [[Marko Aurelije]] je zahvaljujući svojoj borbenoj floti pobijedio [[Markomani|Markomane]] u više bitaka. Rimljani su uspješno dominirali rijekom sve do vladavine [[Valentinijan I.|Valentinijana Prvog]] (364.-375.), jedina iznimka bilo je razdoblje od 256. do 259. godine. Širenje preko Dunava u Dakiju je Rimljanima uspjelo tek nakon izgradnje mosta 101. godine, kod garnizonskog mjesta [[Drobeta-Turnu Severin|Drobete-Turnu Severina]] blizu Željeznih vrata, te nakon borbi 102. i 106. godine<ref>Paul Petit, str. 216-217.</ref>. Kao rezultat ove [[Trajan]]ove pobjede, stvorena je provincija [[Dakija (rimska provincija)|Dakija]] koja je evakuirana 271. godine.
 
Za vrijeme seobe naroda, od 3. do 5. veka, mnogi su istočni narodi ([[Vandali]], [[Vizigoti]], [[Huni]], [[Avari]] i [[Slaveni]]) koristili dolinu Dunava za ulazak u Europu.
Red 341:
=== Fauna ===
[[Datoteka:Couleuvre Esculape59.JPG|thumb|thumb|[[Bjelica]] ''(Elaphe longissima)''.]]
Ukupno uz Dunav živi više od 300 vrsta [[ptice|ptica]]. Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih putova za ptice, a u podunavlju su i područja važna za prezimljavanje, gniježdenje i odmor mnogih rijetkih vrsta kao što su [[velika ušara]], [[vodomar]], [[orao štekavac]], [[crna roda]], [[crna lunja]] i [[falco rupicoloides]]. Parkovi Dunav-Auen, Kopački rit i delta Dunava su posebno zaštićena područja<ref>{{de}} [http://www.donauauen.at/ Službena stranica parka Donauauen.]</ref>.
 
Dunav-Auen je i točka gdje se susreću regija [[Nežidersko jezero|Nežiderskog jezera]], sliv Dunava i rijeka [[Morava (Češka)|Morava]]. Ovaj okoliš je, posebno zimi, stanište velikog broja životinja, kao što su: [[siva guska]], [[čigre]], [[veliki ronac]], [[patka batoglavica]], [[močvarice]], [[divlja patka]]. Ovdje žive i neke rijetke vrste kao: [[orao klokotaš]], [[bukoč]] ili [[žutokljuni labud]].
Red 426:
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Danube}}
* [http://www.scribd.com/doc/79445743/APOLODOR-NA-DUNAVU Apolodor na Dunavu]
* [http://www.srbijanadunavu.com Dunavski sliv]
* [http://www.alldanube.com Sajt posvecen Dunavu]