Razlike između izmjena na stranici "Dizel-motor"

Obrisano 6 bajtova ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Datoteka/fajl Tatra018.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Russavia sa razlogom: Mass deletion of pages added by P.arashnia)
m (robot kozmetičke promjene)
 
 
'''Dizel-motor''' je [[motor s unutarnjim izgaranjem]], koji koristi [[dizel]] kao pogonsko gorivo i koji radi [[Diesel proces|Dieselovim ciklusom]]. Izumio ga je [[1892.]] godine [[njemačka|njemački]] injženjer [[Rudolf Diesel]].
 
[[Datoteka:Dieselmotor vs.jpg|mini|Dizelski motor proizveden 1906. godine u firmi [[MAN AG]]]]
[[Datoteka:Lumbar patent dieselengine.jpg|mini|lijevo|Patent izvedbe motora [[Rudolf Diesel]]a iz 1893. godine]]
* 1862: [[Nicholas Immel]] razvija svoj motor na ugljen, sličan po principu rada dieselskom motoru.
* 1892: [[Rudolf Diesel]] usavršava princip rada diesel motora, koji vremenom dobiva njegovo ime.
* 1893: 10 kolovoza Rudolf Diesel proizvodi prvu radnu inačicu svoje zamisli
* 1896: Hornsby proizvodi traktore i lokomotive s diesel motorom
* 1897: [[Winton Motor Carriage Company]] proizvodi prvi automobil u [[SAD]] s dizel motorom
* 1898: Rudolf Diesel poboljšava svoj motor, te ga takvog patentira. [[Burmeister & Wain]] (B & W)[[Danska]] kupuje prava izrade dizelskog motora.
* 1899: Diesel prodava licencu proizvođačima [[Krupp]]u i [[Sulzer]]u, koji postaju poznati proizvođači.
* 1904: Francuska gradi prvu podmornicu s dizelskim motorom.
* 1905: Četiri [[Turbopuhalo|turbopuhala]] za dizelske motore i međuhladnjak stlačenog zraka su prvi put proizvedeni (tvrtka Büchl iz Švicarske), kao i prvi superpunjač (tvrtka Creux iz Francuske)
* 1912: Prvi brod s dizelskim motorom (MS [[Selandia]]) je isgrađen.
* 1914: Njemačke podmornice ([[U-Boat]]) se pokreću MAN dizelskim motorima. Motori dokazuju svoju pouzdanost u ratu.
* 1924: Pojavljuju se prvi kamioni s dizelskim motorom.
* 1933: [[Citroën]] proizvodi Rosalie, prvi putnički auto s dizelskim motorom.
* 1936: [[Hindenburg]] se pokreće dizelskim motorom.
 
== Prijepori oko izuma ==
Izvorna izvedba Diesel motora je bila s mlazno-zračnim ubrizgavačima. Mlazno zračni ubrizgavači goriva su dobili ime zbog komprimiranog zraka iz boce pod tlakom koji ulazi u gorivo i tvori sitni atomizirani oblik koji preko igličastog ventila ulazi u komoru izgaranja. Pritisak za mlazne ubrizgavače, koji je bio malo poviše pritiska izgaranja u cilindru, je bio proizveden sa vodom hlađenim [[kompresor]]om pokretanim s ojnice preko zglobnog polužja. Rudolf Diesel od trenutka pronalaska osobno nije nikad potpuno bio zadovoljan s ovim konceptom (koji je on zvao samo-mlazno ubrizgavanje), jer je bio složen i stoga sklon kvarovima, ali i također zbog toga što je zračna sisaljka oduzimala i do 15% izlazne snage motora.
 
Diesel je podnio i zahtijev za patent 1905 godine predviđajući ubrizgavanje goriva, s [[tlak]]ovima ubrizgavanja od nekoliko stotina atmosfera. Glavna zamisao je bila ugradnja sisaljke i ubrizgača na zajedničko mjesto u glavi cilindra. Ta ideja nije realizirana, a jedini razlog koji je naveden za zanemarivanje razvoja te zamisli je bio nedostatak zanimanja proizvođača motora.
 
Obnovljeno zanimanje je došlo u 1920 godini kada je [[Vickers]]-ov tehnički direktor McKechnie (neovisno o Dieselu, i šest mjeseci kasnije od istoimenog patenta [[Deutz]]a) predložio u Engleski patent kao „skupni sustav bezračnog direktnog ubrizgavanja“ s tlakom između 140 i 420 bara. Od 1915 on razvija i testira dizel motor s direktnim ubrizgavanjem, i zato se smatra izumiteljem jakih motora s direktnim ubrizgavanjem (pogotovo na engleskom govornom području). Osam godina poslije je postalo moguće izraditi pouzdanu sisaljku za ubrizgavanje koja ostvaruje visoke tlakove, što je značajno proširilo opseg primjene.
 
Neophodna izmjena tehnologije za ubrizgavanje goriva ima početke u ranim danima razvoja motora([[Doxford]] probni motor je 1911 god. bio pretvoren za ubrizgavanje goriva bez zraka), a odgovarajući materijali i tehnološka izrada su bili stalno razvijani za sve veća naprezanja bregaste osovine, sisaljke, dijelova ubrizgavača. Unapređenje direktnog ubrizgavanja goriva je bilo također bitno za razvoj manjih brzokretnih dizel motora.
 
== Teoretski Diesel proces ==
[[Datoteka:Diesel generator on an oil tanker.jpg|mini|Diesel generator na tankeru]]
[[Datoteka:Theoretical Diesel diagram.gif|mini|350px|lijevo|Dijagram teoretskog Diesel procesa]]
Kod benzinskog motora, smjesa goriva i zraka se stvara izvan cilindra i tijekom usisa se smjesa ubacuje u cilindar i komprimira. Paljenje komprimirane smjese se vrši svjećicom. Dizelski motor usisava samo zrak, a kako ima veći [[stupanj kompresije]], tlači zrak na veću temperaturu (700 do 900 stupnjeva [[C]]) i na veći tlak. Gorivo se pri kraju kompresije ubacuje u cilindar, uz pomoć sisaljke koja postiže veliki tlak (visokotlačna sisaljka) i uređaja koji gorivo raspršuje na sitne kapljice ([[rasprskač]]). Sitne kapljice goriva se uslijed visoke temperature okoline samozapaljuju i tako proizvode energiju unutar cilindra.
 
Osnovne razlike između Otto i Diesel procesa su u krajnjem tlaku kompresije koji je znatno veći kod diesel procesa, a time i u temperaturi na kraju kompresije. Također, vrijeme izgaranja kod Otto procesa je kraće, jer je smjesa već napravljena izvan cilindra, te se ne troši vrijeme na stvaranje smjese, a i samo gorivo se razlikuje po sastavu, te gorivo za Otto motore lakše izgara od goriva za Diesel motore.
 
Teoretski, ovaj proces možemo opisti na sljedeći način:
:1-1' :klip se giba ka [[GMT-motora|GMT]], tjerajući zaostale ispušne plinove iz cilindra
:1'-1 :klip se giba od GMT ka [[DMT motora|DMT]], stvarajući podtlak u cilindru, koji omogućava usisavanje zraka u cilindar
:1-2 :izentropska kompresija zraka u cilindru koja traje sve do GMT
:2 :ubrizgavanje goriva u cilindar
:2-3 :izgaranje goriva u cilindru po izobari, klip se giba ka DMT
:3-4 :izentropska ekspanzija plinova u cilindru
:4-1 :ispuh pri izohori
 
== Teoretski Sabathe proces ==
[[Datoteka:Theoretical Sabathe process.gif|mini|350px|Dijagram teoretskog Sabathe procesa]]
 
:1-1' :klip se giba ka [[GMT-motora|GMT]], tjerajući zaostale ispušne plinove van iz cilindra
:1'-1 :klip se giba od GMT ka [[DMT-motora|DMT]], stvarajući podtlak u cilindru, koji omogućava usisavanje zraka u cilindar
:1-2 :adijabatska kompresija zraka u cilindru koja traje sve do GMT
:2 :ubrizgavanje goriva u cilindar
:2-3 :izgaranje dijela goriva u cilindru po izohori, tj. trenutno
:3-4 :izgaranje drugog dijela goriva u cilindru po izobari, klip se giba ka DMT
:4-5 :adijabatska ekspanzija plinova u cilindru
:5-1 :ispuh pri izohori
 
== Sustavi ubrizgavanja goriva ==
Rudolf Diesel je u svoju prvu izvedbu motora napravio s ubrizgavanjem goriva uz pomoć stlačenog [[zrak]]a, koji je raspršivao gorivo i ubacivao ga u cilindar uz pomoć [[sapnica|sapnice]]. Nedostatak ovog sustava je bio veličina [[kompresor]]a zraka i velika energija potrebna za njegov pogon. Zbog ovih nedostataka uvedena je dobava goriva mehaničkim putem, odnosno preko sisaljke visokog tlaka, koja je dizala tlak tekućine i kroz raspršivač je ubacivala u cilindar u vidu fine magle goriva.
 
Danas velika većina dizelskih motora upotrebljava sustav s ubrizgavanjem goriva sisaljkom, koja se izvodi na više načina. Starije izvedbe su imale mehaničku sisaljku pokretanu kvrgom [[bregasta osovina|bregaste osovine]] ili posebnim pogonom izvedenim s [[koljenasta osovina|koljeniaste osovine]], dok nove izvedbe imaju većinom modernine sustave zajedničkog voda (common -rail) ili hidraulične sustave za ubrizgavanje, gdje su u bloku sisaljka i rasprskač.
 
[[Kategorija: Strojevi]]