Razlike između izmjena na stranici "Dijagnostika"

Dodano 12 bajtova ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Robot: Removing sr:Dijagnostika (strong connection between (2) sh:Dijagnostika and sr:Дијагностички тест), es:Diagnóstico (strong connection between (2) sh:Dijagnostika and es:Exploración complementaria))
m (robot kozmetičke promjene)
 
'''Dijagnostika''' (dijagnoza, ''διαγνοσισ'', grč.) je postupak kojim se definira [[bolest]] ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti. U tom procesu liječnik se rukovodi [[simptom|simptomima]]ima i znakovima bolesti. Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok [[znak bolesti|znakove bolesti]] liječnik uočava na pacijentu.
 
Proces dijagnostike se sastoji od:<br />
* anamneze,
* fizikalnog pregleda i
* ostalih dijagnostičkih metoda.
 
== Anamneza ==
 
Anamneza ([[grčki jezik|grč.]] ''mnesis'' – sjećanje) je ciljani razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze. Anamneza se sastoji iz:
* ''Anamnesis morbi'' ([[latinski jezik|lat.]] ''morbus'' – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda;
* ''Anamnesis familliae'' (obiteljska povijest bolesti) bolesti od kojih su bolovali članovi obitelji bolesnika
* ''Anamnesis vitae'' ([[latinski jezik|lat.]] ''vita'') - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu.
Nekad zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sa bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti itd), pa se anamneza uzima od trećeg lica (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove [[heteroanamneza]] ([[grčki jezik|grč.]] ''heteros''}} - drugi).
 
Načini fizikalnog pregleda su:
* ''[[inspekcija]]'' - pregled gledanjem;
* ''[[auskultacija]]'' – slušanje, osluškivanje;
* ''[[perkusija]]'' - lupkanje. Lupkanjem određenih dijelova tijela bolesnika proizvode se različiti zvukovi ili pokreti tijela na osnovu kojih se donosi određeni zaključak;
* ''[[palpacija]]'' - pipanje.
 
Ovo su osnovne metode. Postoji čitava paleta kombiniranih metoda i „trikova“ zbog kojih, i pored napredovanja nauke i tehnike, fizikalni pregled liječnika i dalje čini osnovnu dijagnostičku metodu. Iako se u literaturi ne navodi kao posebna metoda, čulo mirisa je itekako važno u postavljanju dijagnoze. Neki liječnici smatraju da je intuicija poseban oblik mišljenja koji se stiče iskustvom i koji dovodi do dijagnoze bez jasnog uzročno posljedičnog niza u misaonom procesu.
== Ostale dijagnostičke metode ==
Ostale dijagnostičke metode počinju dobijati na značaju u [[20. vijek|20. stoljeću]], naglim razvojem [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]] i tehničkih nauka, i danas predstavljaju neodvojivi dio procesa dijagnostike većine bolesti i patoloških stanja. Primjeri:
* [[biokemijske analize]]
* [[histopatološka dijagnostika]]
* [[mikrobiološka dijagnostika]]
* [[genetička dijagnostika]]
* [[rentgenska dijagnostika]]
* [[primjena radioizotopa]]
* [[nuklearna magnetna rezonanca]]
* [[elektrokardiografija]], [[elektroencefalografija]], [[elektromiografija]]
* [[endoskopija]] i sl.
 
{{upozorenje-medicina}}
 
 
[[Kategorija:Medicinska dijagnostika]]