Daljinska istraživanja – razlika između verzija

Orbitalne platforme prikupljaju i odašilju podatke iz različitih dijelova [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]] što u konjunkciji s opsežnijim zračnim i zemaljskim istraživanjima i analizama daje istraživačima dovoljno informacija za nadziranje trendova kao što je [[El Niño]] ili neki drugi prirodni dugotrajni ili kratkotrajni fenomen. Ostale uporabe uključuju različita područja [[geoznanosti]] kao što je [[upravljanje prirodnim resursima]], zatim u poljoprivrednim poljima uporabu i očuvanje tla, nacionalnu sigurnost te visinska, prizemna i daljinska prikupljanja na graničnim područjima<ref>[http://hurricanes.nasa.gov/earth-sun/technology/remote_sensing.html]</ref>.

 

Osnovu za multispektralno prikupljanje i analizu čine proučavana područja ili objekti koji reflektiraju ili emitiraju radijaciju koja se izdvaja od okolnog područja.

 

* Konvencionalni [[radar]] je većinom povezan s kontrolom zračnog prometa, ranim uzbunjivanjem i određenim opsežnim meteorološkim podatcima. Dopplerov radar koriste lokalni redarstvenici za nadziranje ograničenja brzine, a u poboljšanom meteorološkom prikupljanju u određivanju brzine i smjera vjetra unutar vremenskih sustava. Ostale vrste aktivnog prikupljanja uključuju [[plazma (fizika)|plazme]] u [[ionosferi]]. [[Interferometrijski radar sa sintetičkom aperturom]] koristi se za stvaranje preciznih [[digitalni elevacijski model|digitalnih elevacijskih modela]] terena u velikom mjerilu (vidi [[RADARSAT]], [[TerraSAR-X]], [[Magellan]]).

* Laserski i radarski [[altimetar|altimetri]] ili visinomjeri na satelitima pružaju širok raspon podataka. Mjerenjem ispupčenja vode uzrokovanog gravitacijom, oni kartiraju oblježja morskog dna u rezoluciji od milje ili otprilike veličine. Mjerenjem visine i valne duljine oceanskih valova, visinomjeri mjere brzine i smjerove vjetra, te površinske oceanske struje i njihove smjerove.

* U aspektu borbe protiv deforestacije daljinska istraživanja omogućuju praćenje i monitoriranje rizičnih područja tijekom dugog razdoblja, determiniranje [[dezertifikacija|dezertifikacijskih]] faktora, podupiranje donositelja odluka u definiranju relevantnih mjera upravljanja okolišem, te procjenjivanju njihovih učinaka<ref>[http://www.csf-desertification.org/index.php/bibliotheque/publications-csfd/doc_details/28-begni-gerard-et-al-2005-remote-sensing Begni Gérard, Escadafal Richard, Fontannaz Delphine and Hong-Nga Nguyen Anne-Thérèse, 2005. Remote sensing: a tool to monitor and assess desertification. Les dossiers thématiques du CSFD. Issue 2. 44 pp.]</ref>.

 

Cjelovito geodetsko prikupljanje prvi put je korišteno u zračnom detektiranju podmornica, te u gravitacijskim podatcima korištenima u vojnim kartama. Ovi podatci otkrivaju kako se minutne perturbacije u Zemljinom [[gravitacijsko polje|gravitacijskom polju]] ([[geodezija]]) mogu koristiti za determiniranje promjena u masenoj distribuciji Zemlje što se zatim može koristiti u geološkim ili hidrološkim istraživanjima.

 

Pasivne; [[sonar]] se koristi za detektiranje, određivanje raspona i mjerenje podvodnih objekata i terena.

[[Seizmogram]]i uzeti na različitim lokacijama mogu locirati i mjeriti [[potres]]e (nakon što se oni pojave) uspoređujući relativni intenzitet i precizno vrijeme.

Rezolucija utječe na prikupljanje, a najbolje je objašnjena sljedećim odnosom; niža rezolucija=manje detalja & veća pokrivenost, viša rezolucija=više detalja, manja pokrivenost. Izvježbano upravljanje prikupljanjem rezultira isplativim prikupljanjem i izbjegavanjem situacija poput uporabe višestrukih visokorezolucijskih podataka koji uzrokuju zapreke transmisijskoj infrastrukturi i onoj za pohranu podataka.

 

:''Više informacija: [[inverzni problem]]''

 

Broj različitih intenziteta radijacije koje senzor može razlikovati. Tipičan raspon ide od 8 do 14 bita što odgovara 256 razina skale sive boje, te do 16.384 intenziteta ili "sjenki" boje u svakom pojasu.

; Vremenska rezolucija

; Ekonomska rezolucija

Isplativ način upravljanja zbirkom podataka.

Stari podatci iz daljinskih istraživanja često su vrijedni zbog toga što mogu pružati samo dugoročne podatke za velik dio geografije. Istovremeno su podatci kompleksni za interpretaciju, te glomazni za pohranu. Moderni sustavi teže digitalnoj pohrani podataka često uz kompresiju bez gubitka. Teškoće kod ovog pristupa predstavlja lomljivost podataka, moguća zastarjelost formata, te lagana falsifikacija podataka. Jedan od najboljih sustava za arhiviranje podatkovnih sljedova je računalno generirani strojno čitljivi [[mikrofilm]] obično u tipskom fontu kao što je OCR-B ili kao digitalizirani polutonski snimak. Mikrofilmovi mogu u standardnim knjižnicama trajati nekoliko stoljeća. Oni se mogu stvarati, kopirati, ispunjavati i pronaći pomoću automatskih sustava. Oni su kompaktni poput arhivskih magnetskih medija, a opet se mogu čitati uz minimalnu, standardiziranu opremu.

 

[[Datoteka:Usaf.u2.750pix.jpg|thumb|Izviđački/nadzorni zrakoplov [[Lockheed U-2|TR-1]].]]

[[Datoteka:2001 mars odyssey wizja.jpg|thumb|''[[2001 Mars Odyssey]]'' koristio je spektrometre i kamere u potrazi za dokazima prošle ili sadašnje vode i vulkanske aktivnost ina Marsu.]]

Uvođenje online web usluga za brzi pristup podatcima dobivenih daljinskim istraživanjima u 21. stoljeću (uglavnom snimaka niske/srednje rezolucije) kao što je Google Earth približilo je daljinska istraživanja velikom dijelu javnosti što je populariziralo znanost.

 

Podatci dobiveni daljinskim istraživanjima procesiraju se i analiziraju pomoću računalnog softvera poznatog kao [[aplikacija za daljinska istraživanja]]. Postoje brojne komercijalne aplikacije i one otvorenog koda za procesiranje podataka u daljinskim istraživanjima. Prema istraživanju koje je sponzorirala NOAA, a proveo Global Marketing Insights, Inc. najčešće korištena aplikacija među azijskim akademskim grupama uključenima u daljinska istraživanja bila je: [[ESRI]] 30%; [[ERDAS]] IMAGINE 25%; ITT Visual Information Solutions ENVI 17%; [[MapInfo]] 17%; ERMapper 11%. U akademskim krugovima na zapadu najčešće se koriste softveri: ESRI 39%, ERDAS IMAGINE 27%, MapInfo 9%, AutoDesk 7%, ITT Visual Information Solutions ENVI 17%.

 

<div style="column-count:2;-moz-column-count:2;-webkit-column-count:2">

* [[Agricultural Camera (AgCam)]]

</div>

 

{{izvori}}

 

* {{cite book | last=Campbell | first=J.B. | year=2002 | title=Introduction to remote sensing | edition=3rd ed. | publisher=The Guilford Press | isbn=1-57230-640-8}}

* {{cite book | last=Jensen | first=J.R. | year=2007 | title=Remote sensing of the environment: an Earth resource perspective | edition=2nd ed.|publisher=Prentice Hall | isbn=0-13-188950-8}}

* US Army military intelligence museum, FT Huachuca, AZ

 

{{Commonscat|Remote sensing}}

* {{dmoz|Science/Earth_Sciences/Geomatics/Remote_Sensing|daljinsko istraživanje}}