Crkva sv. Pantelejmon (Nerezi) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 22:
 
== Historija i opis crkve ==
Crkva je podignuta [[1164]] godine kao zavjetna crkva Aleksija Angelusa Komnena, sina Konstantina Angelosa i Teodore Komnen, kćeri bizantskog cara [[Aleksije I Komnen|Aleksija I Komnena]].
 
To je objekt križnog tlocrta s četiri manje kupole na sjecištima brodova i jednom većom u sredini, s tri [[apsida|apside]] i pravokutnim [[narteks|narteksom]]om. Izgrađen je od nepravilnih kamenih blokova i opeke ugrađenim s debelim slojevima morta. Okolni samostanski kompleks je okružen zidinama.
[[Freska|Freske]] u crkvi su poznati primjer komnenskog doba bizantske umjetnosti, naročito one s prikazom Kristove patnje i pojedine s prikazom iz života svetaca. Freske slične kvalitete mogu se vidjeti u manastiru Latomou u [[Solun|Solunu]]u.
[[datotekaDatoteka:Meister von Nerezi 001.jpg|thumb|left|260px|Pietà, freska iz crkve sv. Pantelejmon]]
Crkva je prvi put ozbiljno oštećena za potresa u [[16. vijek|16. stoljeću]]
Za obnove koja je uslijedila, neke od fresaka u gornjim dijelovima na sredini crkve su nanovo oslikane. Izvorni mramorni [[ikonostas]] preživio je potres, ali je dobar dio njegove kiparske dekoracije uništen.
 
Za druge velike obnove crkve [[1885]], veći dio fresaka iz [[Narteks|naosa]] su ponovno oslikane i to od strane vrlo loših slikara. Tijekom restauracije i čišćenja fresaka provedene [[1923]] godine, obnovljene su neke od originalnih fresaka iz [[12. vijek|12. stoljeća]] (uklonjen je sloj iz 1885).
 
Kolorit, dramatične kompozicije i čistoća izraza prikazanih na freskama iz Nerezija su izvrsan primjer makedonskog srednjovjekovnog fresko slikarstva s kraja [[12. vijek|12. stoljeća]].
 
== Nerezi i renesansa ==
Prema Andrew Graham-Dixonu, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] [[Historija umjetnosti|historičaru umjetnosti]] i piscu, te freske sa svojim "... fizičkim, električnom prisutnošću ..."<ref name= "Graham-Dixon"> Andrew Graham-Dixon, ''Renaissance''. BBC, London (1999)</ref> dokaz su da je bilo ipak nešto više u bizantskoj umjetnosti od puke formalnosti i strogog ikonografskog reda u njenim mozaicima i ikonama. U svojoj se knjizi Graham-Dixon pita dali je [[Giorgio Vasari|Vasari]] imao pravo kad je jednostavno ustvrdio da je [[Giotto di Bondone]] konačno napravio veliki obrat prekinuvši s tvrdim tradicijalizmom i primitivnim načinom na koji su slikane dotadašnje bizantske freske.
 
Freske iz sv. Pantelejmona u Nerezima ne izgledaju statično, one su već posjedovale već nešto više realnosti i humanosti, anticipirajući ono što će tek doći u slikarstvo zapada, a to je naglasak na ljudsku dimenziju Krista kao čovjeka od krvi i mesa, i to čak 150 godina prije. On zaključuje: "... bizantski istok bio je mnogo uticajniji na razvoj renesansne umjetnosti nego što je to Vasari bio spreman priznati." <ref name="Graham-Dixon"/>
 
Postoji i velika sličnost nekih fresaka iz kripte [[Katedrala|katedrale]] u [[Akvileja|Akvileji]] (kraj 12. stoljeća) i onih u Nerezima.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
Red 47:
* Petar Miljković-Pepek: ''Nerezi (Kunstdenkmäler in Jugoslawien)''. Jugoslavija, Beograd 1966.
* Ida Sinkević: ''The Church of St. Panteleimon at Nerezi: Architecture, programme, patronage''. Reichert, Wiesbaden 2000, ISBN 3-89500-129-5.
* Andrew Graham-Dixon: ''Renaissance''. London: BBC, 1999. ISBN 0-56338396563-38396-8.
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|St. Panteleimon's Church, Nerezi}}
* [http://www.culture.org.mk/eMANSVPANTNER.HTM Monastery St. Pantelejmon, Gorno Nerezi, Skopje] {{en icon}}
 
 
 
[[Kategorija:Crkve u Makedoniji|Nerezi]]