Citoskelet – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 7:
* deobu ćelije i kretanje hromozoma za vreme deobe, izgrađuju [[deobno vreteno]]
 
== Osnovni strukturni delovi ==
[[Datoteka:FluorescentCells.jpg|thumb|desno|370px|Citoskelet eukariotske ćelije: aktinski filamenti (crveno), mikrotubule (zeleno) i jedra (plavo) ]]
 
Osnovni strukturni delovi citoskeleta u [[eukariote|eukariotskoj]] ćeliji su:
 
'''1. [[mikrofilamenti]]''' (lat. filamntum = konac, nit) čiji je osnovni sastojak [[protein]] [[aktin]]; molekuli aktina se udružuju u dva lanca spiralno uvijena jedan oko drugog i grade [[aktinski filamenti|aktinski filament]]; u [[mišići|mišićnim]] ćelijama se nalaze i [[miozinski filament]]i izgrađeni od molekula proteina [[miozin]]a; miozinski filamenti zajedno sa drugim faktorima (joni [[Ca++]], [[Adenozin trifosfat|ATP]] i dr.) omogućavaju klizanje aktinskih filamenata što dovodi do kontrakcije mišićnih ćelija;Prečnika su oko 7nm. Aktin pretstavlja globularni protein iѕgrađen od 375 amino kiselina, molekulske mase 43kd. Ѕabisno od uloge koju imaju u određenom delu ćelije filamenti aktina su organizobani kao:
-Mikrofilamenti koji ѕajedno sa citoskeletom određuju oblik ćelije
-učestvuju u formiranju adhezionih pojaseva
Red 18:
- učestvuju u procesima fagocitoze i pokretima ćelije.
 
'''2. [[mikrotubula|mikrotubule]]''' (lat. tubulus = cevčica) su u obliku šupljeg cilindra ; u ćeliji se mogu nalaziti kao pojedinačne ili grupisane u snopove; izgrađene su od proteina [[ tubulina]];Tubulin je izgrađen od dve čvrsto povezane jedinice-alfa i beta tubulina (postoji još jedan tip tubulina, gama tubulin koji se nalazi na centrozomu). Samu mikrotubulu grade u krug poređanih 13 protofilamenata. Polimerizacija se odigrava samo na jednom delu protofilamenta koji je pozitivan (+)- brzo rastući i negativni (-) odnosno skabo rastući kraj. Tako se u zavisnosti od potrebe came ćelije mikrotubule mogu na drugom mestu u ćeliji polimerizovati i formirati mikrotubule.
 
'''3. [[prelazni filament]]i''' ((intermedijerni) dobili su ime po tome što im je [[promjer|prečnik]] nešto veći od mikrofilamenata, a manji od prečnika mikrotubula; koliko je za sada poznato, imaju ih samo životinjske ćelije; grade ih veoma različiti proteini. Oni ne učestvuju u pokretima same ćelije jeć joj daju mehaničku potporu. Postoji više od 50 vrsta različitih proteina koji su klasifikovani u 6 grupa na osnovu sekvence amihokiselina koje mogu da čine intermedijalne filamente.
Proteini citoskeleta su raspoređeni tako da grade rešetku , [[mikrotrabekularna rešetka]]. Ona obavija sve [[organela|organele]] i prostire se oko njih prožimajući čitavu ćeliju. Rešetka ujedinjuje organele i citoskelet u jedinstven sistem, dajući time organizaciju citoplazme, određuje oblik same ćelije, kao i za pokrete same ćelije i raspored organela unutar nje.
 
== Literatura: ==
* Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
* Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
* Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
* Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998
Red 35:
{{Commonscat|Cytoskeleton}}
* [http://snena.tripod.com/id26.html BioNet Škola]
* [http://zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/biologija%20celije%204.php Biosklos]
 
{{Ćelija}}