Razlike između izmjena na stranici "Cislajtanija"

Dodano 7 bajtova ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m (robot kozmetičke promjene)
| utemeljenje_datum =[[1867]]. <ref name=cis/>
}}
'''Cislajtanija''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Cisleithanien'', [[češki jezik|češki]]: ''Předlitavsko'', [[poljski jezik|poljski]]: ''Przedlitawia'', [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Цислейтанія'', [[slovenski jezik|slovenski]]: ''Cislajtanija'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''Cisleitania'') bio je neslužbeni naziv za austrijski sjeverozapadni dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od [[1867]]. do [[1918]].
 
Služneni naziv ''Cislajtanije'' bio je zapravo '''Carstva i zemlje zastupljene u Carevinskom vijeću''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder'') <ref name=cis/> ali kako je to bio nespretno dugi naziv zvali su je radije Cislajtanija ili ''Austrijske zemlje'' (''Österreichische Länder'').
}}</ref>
 
''Cislajtanija'' je [[1910]]. imala 28 571 900 stanovnika, [[glavni grad]] i sjedište [[car]]a i [[parlament]]a bio je [[Beč]]
== Historija ==
Nakon dugog otezanja sa transformacijom monarhije iz [[Apsolutna monarhija|apsolutičke]] u [[Ustavna monarhija|ustavnu]], koje je trajalo od [[1848]]. car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] je [[1861]]. proglasio novi [[ustav]] carevine poznat kao [[Februarski patent]]. Nakon tog je osnovan dvodomni parlament - [[Carevinsko vijeće]], sa poslanicima koje su izabrale skupštine [[Krunske zemlje|austrijskih krunskih zemalja]]. <ref name=ab>{{cite web
| url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a025641.htm%3Binternal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en
}}</ref> [[Mađari]] su i nadalje ostali nezadovoljni svojim položajem u monarhiji i odbacili taj ustav [[1865]]. pa je to nakraju dovelo do [[Austro-Ugarska nagodba|Austro-Ugarske nagodbe]] - [[1867]].
 
Zbog tog je u decembru [[1867]]. donesen je novi ustav, koji je ponovno vratio na snagu [[Februarski patent]], ali sa primjenom samo po Cislajtaniji, a ne i po [[Translajtanija|Translajtaniji]] a [[Carevinsko vijeće]] postalo je parlament Cislajtanije.
''Donji dom'' (Abgeordnetenhaus) Carevinskog vijeća, zbog heterogenog nacionalnog sastava bio je vrlo nestabilan, bez jake parlamentarne većine pa su se između [[1867]]. - [[1918]]. na čelu austrijske vlade izmjenila čak 29 [[premijer]]a. U parlamentu su vladala krhka savezništva, koja su često pucala. Relativno uspješni period ''K.u.k. vlade'' bilo je za koalicije sa [[Poljaci|poljskim]] poslanicima iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]], koje su kupili posebnim propisima kao ''zemlju u razvoju'', i uz podršku poljskih poslanika (Polenklub) poput [[grof]]a [[Kasimir Felix Badeni|Kazimira Felixa Badenija]].
[[datotekaDatoteka:Parlament-Aufnahme Orthocopter.JPG|thumb|left|280px|Palača [[Parlament (Beč)|parlamenta]] Cislajtanije u [[Beč]]u]]
U Abgeordnetenhausu se često vodila borba između [[nemci|njemačkih]] [[nacionalizam|nacionalističkih partija]] i njihovih [[Slaveni|slavenskih]] oponenenata, naročito [[češka Republika|čeških]] [[radikal]]a koji su načelno uskratili pravo [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] da donosi bilo kakve odluke relevantne za češke zemlje, i bojkotirali rad parlamenta od [[1897]]. To je razljutilo radikalne [[nemci|njemačke]] [[nacionalizam|nacionaliste]] pod vodsvom [[Georg Ritter von Schönerer|Georga von Schönerera]], koji su s druge strane zahtijevali raspuštanje monarhije i ujedinjenje njemačko-austrijskih zemalja u [[Nemačko Carstvo|Njemačko Carstvo]]. Zbog tog je car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] ponovno morao vladati kao [[autokrat]] - carskim [[dekret]]ima ('' Kaiserliche Verordnungen'') i sam postavljati vlade.
}}</ref>
 
== Sastav ==
''Cislajtanija'' je bila sastavljena od 15 [[Krunske zemlje|krunskih zemalja]] koje su imale pravo na svoje poslanike u dvodomnom parlamentu - [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u. One nisu bile [[Pokrajina|provincije]] u današnjem smislu te riječi, već područja posebnih historijskih, političkih i pravnih karakteristika, i stoga nešto više od pukih administrativnih jedinica.
 
|}
Svaka [[Krunske zemlje|krunska zemlja]] imala je svoju regionalnu skupštinu (Landtag), koja je donosila zakone vezana uz njihov teritorij, uglavnom zakone od malene važnosti. Do [[1848]]. poslanici tih skupština nisu se birali, već su to bili najveći zemljoposjednici i najviši crkveni prelati iz tih zemalja. Od [[1860]]. reformirao se način ulaska u Landtage, dio poslanika se birao, ali je dio ponovno ulazio po službenoj dužnosti, poput [[episkopos|biskupa]]. Ali i onaj dio koji se birao, izabran je od glasača koji su prelazili prag imovinskog cenzusa. Tek je nakon izborne reforme iz [[1873]]. uvedeno [[Aktivno biračko pravo|opće pravo glasa]] (ali samo za muškarce).
== Stanovništvo ==
{| class="wikitable"
|+ Etnički sastav Cislajtanije 1910
|}
 
== Pogledajte i ove stranice ==
* [[Translajtanija|Transletanija]]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.cisleithanien.eu www.cisleithanien.eu] {{cs icon}}
{{Commonscat|Cisleithania}}